HUP: “Optimistične prognoze EK i Vlade mogle bi ostati samo na prognozama”

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u srijedu je ocijenila da su proljetne ekonomske prognoze Europske komisije na tragu nedavno objavljenih očekivanja Vlade, ali da u prognozama i EK i Vlade “izostaje snažna vizija održivih stopa rasta koje bi se trebale temeljiti na investicijama u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost”.

“Danas objavljene prognoze Europske komisije za Hrvatsku na tragu su nedavnih očekivanja koje je objavila Vlada u okviru Programa konvergencije RH za razdoblje 2022.-2024. Na prvi pogled i Komisija i Vlada prilično su optimistične u pogledu ekonomskih kretanja u iduće dvije godine, posebice u usporedbi s prognozama koje su bile objavljene prije samo koji mjesec”, ističe u priopćenju glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.

Procjene Europske komisije: Hrvatski BDP u 2022. premašit će pretkriznu razinu

EK je u proljetnim ekonomskim prognozama objavljenim u srijedu blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstvo za ovu godinu, na 5 posto, ali i znatno povećala procjenu za iduću godinu, na 6,1 posto, kada će hrvatski BDP premašiti razinu od prije krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Vlada, pak, predviđa rast od 5,2 posto u 2021. i 6,6 posto u 2022., što znači da ćemo se na predpandemijsku razinu BDP-a vratiti već tijekom 2022. godine, podsjeća Tomić.

Ističe da Komisija svoje prognoze prvenstveno temelji na rastu izvoza usluga (turizam), osobne potrošnje i investicija.

Komisija, napominje Tomić, očekuje i “kako će izvoz roba nastaviti rasti na temelju rasta potražnje u ključnim hrvatskim trgovinskim partnerima te da će premašiti predpandemijsku razinu već tijekom 2021. godine”.

S druge strane, dodaje, investicije bi trebale pružiti stabilan poticaj rastu u nadolazećem razdoblju, potpomognute obnovom nakon potresa tijekom 2020., značajnijim korištenjem sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) i, posebno od 2022., iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).

Tomić podsjeća da i Vlada velike nade u ostvarenje predviđenih stopa rasta od 2002. nadalje polaže upravo u korištenje sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), a na temelju predloženog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

“Međutim, ono što je sasvim jasno iz prognoza i Komisije i Vlade RH jest da se očekivani investicijski zamah uvelike temelji na investicijama opće države, odnosno javnog sektora, dok se istovremeno predviđa relativno umjereni rast investicija privatnog sektora (koje ipak i dalje čine veći udio u ukupnim investicijama). To znači da se rekordno visoke stope rasta u nadolazećem razdoblju, a posebice u 2022., očekuju od prelijevanja EU novaca kroz investicije u javnom sektoru”, zamjećuje glavna ekonomistica HUP-a.

To je, dodaje, jasno i iz detaljnijeg iščitavanja predložene raspodjela sredstava unutar NPOO-a.

“U prognozama Komisije se čak navodi kako će javne investicije (kao udio u BDP-u) na razini cijele EU u 2022. dosegnuti najvišu razinu u više od deset godina zahvaljujući upravo sredstvima iz RRF-a. Međutim, iz Komisije upozoravaju i na nizak administrativni kapacitet Hrvatske u povlačenju EU sredstava što predstavlja rizik i za projicirane stope rasta. Ako tome pridodamo naša ranija iskustva s javnim, pretežno infrastrukturnim, investicijama ovakve optimistične prognoze mogle bi ostati samo na prognozama”, upozorava Tomić.

Podsjeća pritom na razdoblje relativno visokih stopa rasta od 2000. do 2008. u kojem su javne infrastrukturne investicije bile glavni pokretač rasta, a u nadolazećem se ciklusu predviđa još veći udio javnih investicija u BDP-u.

“Međutim, sa završetkom investicijskog ciklusa u 2000-ima ostavili smo gospodarstvo s dubokim strukturnim problemima koji su se itekako pokazali presudnim u prolongiranoj recesiji u trajanju od šest godina u razdoblju 2009.-2014., dok se većina europskih zemalja oporavila u znatno kraćem roku”, upozorava Tomić.

Napominje i kako su multiplikativni učinci javnih investicija u kratkom roku često i manji od jedan, što znači kako je moguće da nećemo u punom obujmu ostvariti ni povećanje BDP-a kao čisto mehanički učinak od povećanog priljeva sredstava iz EU fondova.

“Kako bilo, i u prognozama Komisije, kao i u onima Vlade, izostaje snažna vizija održivih stopa rasta koje bi se trebale temeljiti na investicijama u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost, na ulaganjima u zeleno i digitalno, na jačanju izvoznog sektora i općenito visoko-produktivnog i konkurentnog gospodarstva sposobnog za ekonomsku utakmicu s EU konkurentima”, zaključila je Tomić.

Komentiraj