Brz napredak tehnologije u razvoju elektroničkih uređaja – poput stolnih i prijenosnih računala, tableta, mobilnih telefona, monitora, raznih gadgeta, elektroničkih igračaka i sportske opreme, računalne opreme i igraćih konzola – tjera nas da se svojih „starih“ elektroničkih uređaja rješavamo vrlo brzo i kupujemo nove, suvremenije, popularnije i s više traženih performansi. A to znači i da se prijašnjih uređaja valja riješiti na ekološki prihvatljiv i siguran način. U svijetu se, prema podacima koje je na svojim stranicama objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), svake godine proda oko 300 milijuna računala i milijardu mobilnih telefona. Više od 80 posto tih uređaja, od kojih mnogi sadrže vrlo opasne i otrovne spojeve i elemente kao što su olovo, živa, kadmij, berilij i arsen, završi na odlagalištima otpada i zbog toga se moraju sakupljati i odvoziti odvojeno od ostalog otpada. No pritom valja imati na umu i da svi elektronički uređaji, osim opasnih elemenata, u sebi sadrže materijale i sirovine koji se daju ponovno upotrijebiti u elektroničkoj industriji, pa više nije dovoljno voditi računa samo o tome kako na neškodljiv način ukloniti našu staru elektroničku opremu, već i kako i kome je predati kako bi se iz nje iskoristile sve sirovine koje se mogu upotrijebiti u proizvodnji novih uređaja. Električni i elektronički otpad, koji se uobičajeno naziva EE otpad, spada u posebne kategorije otpada i sadržava vrijedne metalne i nemetalne sirovine koje se recikliranjem mogu ponovno upotrijebiti za proizvodnju novih uređaja ili se koriste u energetske svrhe.

Pravilnik o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom ne propisuje samo koji se sve elektronički otpad može reciklirati i ponovno upotrijebiti, već navodi i obvezu proizvođača, prodavatelja i krajnjeg korisnika da sudjeluju u procesu prikupljanja i recikliranja elektroničkih uređaja i opreme. Pritom je postavljen i konkretan cilj da se od 2019. godine čak 65 posto EE otpada odvojeno sakupi (izračunato na temelju ukupne mase EE otpada sakupljenog iz kućanstva i registriranih osoba u promatranoj godini u Hrvatskoj, izražene u obliku postotka prosječne mase EE opreme stavljene na tržište u prethodne tri godine) ili 85 posto ukupno nastalog EE otpada. Isti Pravilnik nalaže i da se “80 posto mase prikupljenog EE otpada iz kategorije 3. i 4. Dodatka 1. Pravilnika, a koja podrazumijeva informatičku opremu te foto i audio opremu (fotoaparati, kamere, audio uređaji, video rekorderi, pojačala i hi-fi uređaji…) mora oporabiti, odnosno adekvatno obraditi, a 70 posto mase sakupljenog EE otpada mora se pripremiti za ponovnu uporabu i reciklirati”.

Obaveza je proizvođača elektroničkih uređaja i opreme snositi troškove gospodarenja EE otpadom. FOTO: JANAF

U procesu prikupljanja, obrade i recikliranja elektroničkog otpada sudjeluju svi. Obveza je proizvođača elektroničkih uređaja i opreme snositi troškove gospodarenja EE otpadom, pa svaki proizvođač Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost plaća redovitu godišnju naknadu za zbrinjavanje EE otpada, čime na teret Fonda prebacuje brigu o odvojenom prikupljanju i obradi elektroničkog otpada. Iz te se naknade financiraju troškovi sustava gospodarenja EE otpadom kojim upravlja Fond. I prodavač od kojega kupujete elektroničke uređaje i opremu dužan vas je izvijestiti o potrebi adekvatnog zbrinjavanja uređaja kada za to dođe vrijeme, a njegova je obveza i bez naknade preuzeti vaš elektronički uređaj čak i ako ga niste kupili kod njega. Obvezni su također na svojim mrežnim stranicama (web sajtovima i internetskim trgovinama) objaviti informaciju o lokaciji na kojoj kupac može besplatno predati EE otpad.

Većina trgovačkih tvrtki koje prodaju elektroničku opremu to doista i čini pa smo na nekoliko web stranica najpoznatijih i najvećih tvrtki u Hrvatskoj pronašli podatke o nužnosti odvojenog prikupljanja i recikliranja EE otpada te savjete kako i gdje takve proizvode odložiti kako bi njihov negativan utjecaj na okoliš bio što manji. Primjerice, tvrtka Mikronis iz Zagreba na svojim je stranicama navela da “elektronički uređaji sadrže nekoliko stotina različitih materijala, od kojih su neki nakon uporabnog vijeka uređaja ponovno iskoristivi, te da mnoge tvari mogu biti vrlo štetne ako se s elektroničkim otpadom postupa nepravilno”. “Kako bi se spriječio štetan utjecaj tih tvari na okoliš i zdravlje ljudi, vrlo je bitno da se EE otpad sakuplja odvojeno od komunalnog otpada i zatim zbrinjava na ekološki prihvatljiv način”, upozoravaju djelatnici Mikronisa na svojim web stranicama i pritom navode adresu jedne od svojih poslovnica u kojoj kupci mogu besplatno predati svoje nepotrebne i islužene elektroničke uređaje i opremu. Slične smo informacije kupcima našli i na stranicama još nekoliko poznatijih i manje poznatih web trgovina.

Izdvajanje rijetkih metala i sirovina iz EE otpada postaje strateški važno za budućnost Europe i njezino odmicanje od ovisnosti o Kini. FOTO: JANAF

Osim u trgovinama elektroničke opreme, svoje isluženo računalo, laptop, kameru, igraću konzolu ili računalnu opremu možete odnijeti u najbliže reciklažno dvorište koje će rado prihvatiti manje količine vašeg EE otpada. Nalog za predaju EE otpada možete predati i na web stranici  www.eeotpad.com te putem elektroničke pošte [email protected] i sakupljači će doći na vaš prag kako bi preuzeli otpad. A možete ga predati i nadležnoj službi za zbrinjavanje elektroničkog otpada. Naime, u Hrvatskoj postoji organizirani besplatni sustav zbrinjavanja većih količina EE otpada putem ovlaštenih sakupljača. Pa ako imate elektronički uređaj teži od 30 kilograma ili više komada takvih uređaja koji prelaze težinu od 30 kilograma, valja vam nazvati besplatni broj telefona 0800 444 110 ili poslati SMS na broj 098 444 110 i ovlašteni sakupljač će ga potpuno besplatno preuzeti na vašoj kućnoj adresi. Tvrtka Flora VTC iz Virovitice ovlašteni je sakupljač EE otpada za područje cijele Hrvatske. Uz nju, na području Grada Zagreba, Zagrebačke te Krapinsko-zagorske županije tu uslugu pruža tvrtka CE–ZA-R iz Zagreba, a stanovnici Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije za istu se uslugu mogu obratiti tvrtki METIS u Kukuljanovu.

Stručnjak za zaštitu okoliša i ekološki savjetnik Viktor Simončič kaže kako je sustav prikupljanja elektroničkog otpada jedan od rijetkih dobro organiziranih sustava u Hrvatskoj koji prilično dobro funkcionira. “Uz to, EE otpad je jedan od onih koji troškove oporabe i reciklaže može pokriti prodajom prikupljenih sirovina. A kako vrijeme bude odmicalo, u ovim turbulentnim političkim vremenima u cijelom svijetu recikliranje elektroničkog otpada bit će sve atraktivnije i čak sve nužnije.

Dođe li do snažnijeg strateškog povezivanja Kine i Rusije, Europa će trebati vlastite izvore vrijednih metala i sirovine za proizvodnju elektroničke opreme

Prema podacima kojima raspolažem, Njemačka iz Kine uvozi 65 posto dijelova za električne automobile i 54 posto dijelova za vjetroelektrane. Dobar dio tih uvoznih materijala i opreme čine upravo elektronički sklopovi. Dođe li do nepovoljnog scenarija kakav predviđa dio geostrateških stručnjaka, a koji najavljuje snažnije strateško povezivanje Kine i Rusije, Europa će više nego ikada trebati vlastite izvore vrijednih metala i sirovina za proizvodnju elektroničke opreme za vlastitu industriju kako bi smanjila ovisnost o Kini. Upravo zbog toga važnost recikliranja EE otpada i izdvajanja u narednim godinama postaje sve važnija”, objasnio je Simončič.

Naime, Kina je najveći izvoznik čak 17 vrsta rijetkih metala poput kadmija, selena, neodimija, skandija, lantana ili paladija, koji se koriste u proizvodnji magneta, lasera i optičkih uređaja, a ti se metali nalaze i u elektroničkim sklopovima koji se ugrađuju u satelite i vojne uređaje, koriste se u automobilskoj industriji i u proizvodnji potrošačke elektronike i medicinske opreme i u industriji opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Izdvajanje rijetkih metala i sirovina iz EE otpada tako postaje strateški važno za budućnost Europe i njezino odmicanje od ovisnosti o Kini. “Uzmemo li u obzir činjenicu da jednu od najboljih sortirnica i postrojenja za obradu i odvajanje korisnih sirovina iz elektroničkog otpada ne samo u regiji već i dobrom dijelu Europe ima jedna hrvatska tvrtka – C.I.O.S. iz Zagreba – onda je posve jasno da u budućoj industriji obrade EE otpada i Hrvatska može odigrati vrlo značajnu ulogu”, zaključio je Simončič.

‘Važnost recikliranja EE otpada i izdvajanja u narednim godinama postaje sve važnija’, rekao je Viktor Simončič, stručnjak za zaštitu okoliša. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Objavljeno u suradnji s JANAF-om