HRVANJE S HRVATSKOM: Potonuće Brodarskog instituta

Autor:

Saša Zinaja/NFOTO, Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Znanstvenoj instituciji, proglašenoj kulturnim dobrom, 75 godina nakon osnutka prijeti likvidacija za koju se svojski zalaže Milan Plećaš, predsjednik Uprave Centra za restrukturiranje i prodaju. S odanim suradnicima dosljedno provodi omertu ili zakon šutnje

Arapska poslovica „Psi laju, karavane prolaze“ u našim bi uvjetima mogla glasiti „Mediji upozoravaju, institucije se oglušuju“. Ili drsko ignoriraju medijsko obavještavanje javnosti o važnim društvenim i gospodarskim problemima, ne polažući račune za neobavljeni posao za koji ih plaćamo. Narodnom izrekom „Laj ti, ćuko, daleko je Duvno“ najlakše bi se objasnila šutnja kojom je obavijena drama o stečaju državne tvrtke koja je nekad zapošljavala tristotinjak vrhunskih stručnjaka. Milan Plećaš, predsjednik Uprave CERP-a (Centra za restrukturiranje i prodaju) sa suradnicima provodi omertu, iako javnosti, ali i Vladi RH, duguje objašnjenja za svoje postupke. Posrijedi su zakulisne igre kojima je završni cilj likvidacija Brodarskog instituta osnovanog prije 75 godina.

Vlada RH donijela je 2021. odluku o likvidaciji Brodarskog instituta te za tu svrhu odobrila 60 milijuna kuna, pod uvjetom da Uprava Društva podmiri dugove vjerovnicima i o tome izvijesti CERP. Skupština Društva, nakon predočenja dokaza o podmirenju dugova, donosi odluku o prestanku rada Društva i imenovanju likvidatora, zaduženih za raspolaganje imovinom tijekom likvidacije.

Tadašnja Uprava Brodarskog instituta troši manji dio odobrena novca, a CERP pokreće likvidaciju i imenuje likvidatora. Zašto takva žurba za likvidaciju Brodarskog? U bivšoj državi bio je jedna od najvažnijih vojno-znanstvenih institucija te vrste u Europi. Nakon osnutka Hrvatske postao je državno vlasništvo, upisan u Registar znanstveno-istraživačkih ustanova na području strojarstva i brodogradnje.

Predsjednik Tuđman prepoznao je važnost Brodarskog instituta i u razgovoru s njegovim rukovodstvom pružio potporu daljnjem razvoju institucije. Za posjeta Institutu 1993. u knjigu dojmova napisao je da se zbog svoje važnosti mora očuvati. Znanstvena ustanova s odjelima za fizikalna, kemijska i druga istraživanja, opremljena suvremenim laboratorijima, od 1992. do 2000. poslovala je profitabilno. Zbog lošeg rukovođenja, ali i sloma hrvatske brodogradnje, uslijedila je agonija Brodarskog instituta koja kulminira u razdoblju od 2020. do 2023. Zalaganjem djelatnika i tadašnjeg direktora, bez vlasničke pomoći države, stečaj je dvaput izbjegnut. Unatoč tome, nakon 568 dana borbe i blokade, stečaj je zaprijetio i treći put.

Strateški partner

Direktor Brodarskog instituta Igor Tripković o tome je redovito obavještavao Nadzorni odbor i CERP koji im nije pružao nikakvu potporu. Tripković počinje pregovarati (uz odobrenje NO-a) s potencijalnim strateškim partnerom iz Slovačke koji u Pismu namjere nudi u prve tri godine u Brodarski institut uložiti 22 milijuna eura. Tripković prijedlog predstavlja Nadzornom odboru i Milanu Plećašu, ravnatelju CERP-a. Nadzorni odbor daje pismenu suglasnost za nastavak pregovora, a Plećaš odlučuje da će se o tome raspravljati kad bude prihvaćen Plan restrukturiranja.

Tripković izrađuje Plan restrukturiranja koji prihvaća NO. Brodarski institut i slovački partner, uza suglasnost NO-a, potpisuju ugovor o zajmu na 3,5 milijuna eura kojim je deblokiran račun i plaćeni dugovi koji su prijetili ovrhom vjerovnika. O tome je obaviješten NO i CERP.

CERP odbija prihvaćen Plan o restrukturiranju, smjenjuje NO i imenuje novi koji zahtijeva nadopunu Plana i daje naputke za njegovu doradu. Tripković dorađuje Plan koji novi NO naposljetku odbacuje. 

Plećaš nakon toga smjenjuje direktora Tripkovića i na njegovo mjesto postavlja Denisa Duraliju. Direktor Duralija, NO i CERP upućuju zahtjev Vladi da odobri vlasnički zajam od 60 milijuna kuna, dovoljan za pokretanje likvidacije društva. Vlada odobrava zajam pod uvjetom da direktor Duralija o tome obavijesti CERP koji mora imenovati likvidatora i započeti likvidacijski postupak.

Milan Plećaš, protivno odluci i zahtjevu Vlade RH, nakon utrošenih oko 7 milijuna kuna, imenuje likvidatora i započinje proces likvidacije.

Uzaludni apeli

Likvidator potpisuje ugovor s Hrvatskom brodogradnjom-Jadranbrod, a Brodarski institut otpušta djelatnike i isplaćuje im otpremnine. Iste te radnike zapošljava Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod koja zakupljuje hidrodinamički bazen dug 273 metara, a troškove režija i održavanja snosi Brodarski institut. Budu li prihodi ostvareni poslovima u hidrodinamičkom bazenu manji od troška plaća, gubitak podmiruje Brodarski institut, dok se eventualna dobit dijeli napola!

Unatoč tome, Brodarski institut već 21 mjesec ne uspijeva provesti likvidaciju, a od 20. ožujka 2023. ima blokiran račun. Potkraj srpnja 2023., nakon 120 dana blokade, FINA predlaže stečajni postupak.

Vlada RH 27. rujna 2023. odobrava dodatnih 2,6 milijuna eura za podmirenje blokade i završetak procesa likvidacije. Financijske obveze Brodarskog instituta vjerojatno su veće pa je neizvjesno hoće li dodatnih 2,6 milijuna eura biti dostatno. 

Bez obzira na mnoge apele za očuvanje Instituta – od znanstvene zajednice, smijenjenog predsjednika NO-a, HAZU-a i Fakulteta strojarstva i brodogradnje do pravovremenih upozorenja tadašnjeg direktora Tripkovića i mnogih djelatnika – ravnatelj CERP-a Milan Plećaš i predsjednik NO-a Zvonko Rac forsiraju likvidaciju kao jedino rješenje.

Najavljeno restrukturiranje nikad nije ostvareno. Vlada RH zaključila je prije dvije godine da je likvidacija Brodarskog instituta jedino rješenje. Oglušila se i na prijedloge da se status tvrtke promijeni u status znanstvene ustanove, što bi joj omogućilo financiranje iz proračuna. Novac vlasničkim zajmom uložen u Brodarski institut (ukupno 10,6 milijuna eura) nakon njegove likvidacije nadoknadila bi slobodnim raspolaganjem nekretninom vrijednom više od 80 milijuna eura. Čini se posve nevažnim što je Brodarski institut proglašen kulturnim dobrom. Budući predatori, nije teško procijeniti iz kojeg jata, već stoje u redu i čekaju likvidaciju još jednog znanstvenog i kulturnog dobra.

Važnu ulogu u toj rasprodaji „obiteljskog srebra“ ima Milan Plećaš. Bilo bi zanimljivo doznati za koga igra u „špici napada“. Znamo da – nogometnim rječnikom rečeno – špica napada ne funkcionira bez dobrog veznog reda. Koji u ovom slučaju odlučuje o potonuću institucije koja je nekoć svojim znanstvenim dostignućima bila u europskom vrhu.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.