Zagrebački hotel Esplanade odlučio se financirati izdanjem obveznica, što je za hrvatske prilike prilično neuobičajen potez. Koje su prednosti i nedostaci ovakvog načina financiranja pojasnili su za N1 Tomislav Kovalisko i Danijel Delač.

Navikli smo da se na hrvatskom tržištu obveznicama financiraju velike kompanije poput HEP-a, Podravke, Atlantic Grupe i sličnih, ali nedavno se na takav potez odlučio i zagrebački hotel Esplanade, odnosno tvrtka Esplanade Oleander d.o.o. Izdane su obveznice u vrijednosti od 15 milijuna eura, a interes za njih pokazalo je više od 50 ulagača. U uvjetima rasta kamatnih stopa, pa onda i cijene kredita, očito su se počeli tražiti, za naše prilike, alternativni modeli financiranja.

Tomislav Kovalisko iz savjetničkog društva Vestibule Partners kaže da je ovo pozitivan događaj za za razvoj hrvatskog tržišta kapitala, pogotovo ako uzmemo u obzir da smo još uvijek prilično bankocentrična zemlja.

“Jedna od glavnih prednosti jest to što si izdavatelj otvara novu mogućnost financiranja te se osigurava izgradnja odnosa i perspektiva s investitorima koji u nekoj bližoj ili daljnjoj budućnosti mogu ući u kapital”, kaže Kovalisko.

Je li izdavanje obveznica povoljnije od kredita?

Ipak, kaže da ovakav oblik financiranja ne mora nužno biti povoljniji od klasičnog korporativnog financiranja kroz banke.

“Hoće li biti povoljnije ili ne to ovisi o nizu faktora kao što su ponuda i potražnja kapitala na tržištu, apetitu potencijalnih investitora, a i o specifičnim situacijama pojedinih izdavatelja. Jasno, izdavatelj mora imati značajniji opseg poslovanja ili imovine kako bi privukao investitore”, kaže.

Danijel Delač iz investicijske kuće InterCapital, koja je i radila ovo izdanje obveznica kaže da je obveznica osigurana (kolateralizirana) imovinom hotela Esplanade, te da zbog toga nije usporediva sa obveznicama koje su u prošlosti bile izdavane na Zagrebačkoj burzi.

“U pravilu je izdanje obveznica rezervirano za najveće kompanije sa stabilnim i profitabilnim poslovnim modelom. Sa druge strane, kolateralizirane obveznice mogu izdavati i manji izdavatelji, ali isključivo ako posjeduju prime kolateral koji ulagateljima daje dodatnu sigurnost u slučaju da izdavatelj ne može platiti svoje obveze”, pojašnjava Delač.

Što se tiče prednosti izdanja izdanja obveznica u odnosu na bankarske kredite, kaže da su to ročnost, brzina izdanja te u pravilu značajno veća fleksibilnost izdavatelja – manje ugovornih obveza.

“Financiranje putem tržišta kapitala je konkurentno bankarskim uvjetima i može imati dodatne benefite u vidu brzine izdanja i ročnosti plasmana. Kao primjer, obveznica Esplanade nema otplatu glavnice sve do dospijeća, a što je rijetko slučaj kod bankarskih kredita”, kaže Delač.

S obzirom na to da građani raspolažu relativno velikim iznosima gotovine u bankama, za koju dobivaju vrlo nisku ili nikakvu kamatu, nameće se pitanje bi kompanije više mogle koristiti obveznice za financiranje. Kod nedavnog izdanja državnih obveznica interes je bio vrlo velik.

Obveznice imaju i svoje rizike

Delač kaže da hrvatski građani, u pravilu, imaju negativno iskustvo i/ili mišljenje o tržištu kapitala, te bi stoga ulaganje novaca ‘sa štednje’ trebalo biti usmjereno isključivo u iznimno sigurne i kvalitetne financijske instrumente ili proizvode.

“Obveznice nose svoje rizike i zato prije ulaganja investitori moraju dobro razumijete poslovni model kompanije kojoj povjeravaju svoj novac ili imati dovoljno snažan kolateral kao osiguranje njihovog plasmana. Kao vodećoj investicijskoj kući, bitno nam je da se na tržište ne plasiraju obveznice kompanija kojima tamo nije mjesto i da se građane ne mami pojmovima kao ‘sigurno ulaganje’ i ‘visoki prinosi’”, upozorava Delač.

Kovalisko, pak, očekuje da će određeni broj kompanija svoj pogled usmjeriti i prema tržištu kapitala, ali i da bi trebalo poraditi i na financijskoj pismenosti stanovništva od školske dobi, te pojednostavljenju regulative za koju smatra da je nažalost i jedan od kočničara razvoja domaćeg tržišta kapitala.

U Hrvatskoj su još uvijek značajne dominantne klase imovine nekretnine te klasična bankovna štednja za razliku od drugih narodna Europe koji su poprilično diverzificirali svoja ulaganja pa ulažu i u vrijednosne papire – dionice i obveznice. No, na kraju, građani moraju sami odlučiti koja ulaganja su im atraktivna i prihvatljiva s obzirom na individualnu sklonost riziku”, zaključuje Kovalisko za N1 Televiziju.