Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, na kraju 2022. iznosili su 269 milijardi kuna, što je 9,7 posto više na osnovi transakcija nego na kraju 2021., a to je ujedno i najveća stopa rasta kredita u zadnjih 10-ak godina, izvijestili su u utorak iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Takav rast ponajprije je rezultat izrazito snažnog ubrzavanja rasta kredita nefinancijskim poduzećima, koji su u pojedinim mjesecima bilježili godišnje stope rasta veće od 20 posto, a tome su najviše pridonijeli krediti poduzećima iz energetskog sektora, istaknuto je u HNB-ovom komentaru monetarnih kretanja za prosinac 2022. godine. Iz HNB-a su apostrofirali da je rast ukupnih plasmana dosegnuo tijekom 2022. godine najviše razine u posljednjih desetak godina, pri čemu su i krediti stanovništvu ubrzali rast na godišnjoj razini, s 4,5 posto u prosincu 2021. na 5,8 posto u prosincu 2022., što je rezultat ubrzavanja rasta stambenih kredita, s 9,2 na 10,2 posto te gotovinskih nenamjenskih kredita, s 2,4 na 3,5 posto.

Plasmani na mjesečnoj razini porasli za 0,9 milijardi kuna

Promatrano na mjesečnoj razini, ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, u prosincu su porasli za 0,9 milijardi kuna ili 0,3 posto (na osnovi transakcija). Gledano po sektorima, najviše su porasli krediti nefinancijskim poduzećima, za 0,6 milijardi kuna, a u nešto manjoj mjeri slijede ih krediti lokalnoj državi, s 0,2 milijarde kuna te krediti stanovništvu, s 0,1 milijardom kuna.

U strukturi kredita stanovništvu, u prosincu je ostvaren snažan rast stambenih kredita, za 0,8 milijardi kuna, koji je uglavnom bio uzrokovan većom potražnjom stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog postroživanja uvjeta kreditiranja. U suprotnom je smjeru djelovalo smanjenje prekoračenja po transakcijskim računima koje je bilo jače od uobičajenog u prosincu, za 0,6 milijardi kuna, dok su gotovinski nenamjenski krediti ostali gotovo nepromijenjeni, izvijestili su iz HNB-a.

Pad gotovog novca izvan kreditnih institucija za 21,5 milijardi kuna

U godini kao cjelini rast ukupnih likvidnih sredstava zadržao se na umjerenoj razini, osam posto u prosincu 2022., (na osnovi transakcija), a rast novčane mase gotovo se prepolovio u odnosu na prethodnu godinu, s 18 posto u 2021. na 9,4 posto u 2022. (na osnovi transakcija).

Pritom, unutar novčane mase snažno je pao gotov novac izvan kreditnih institucija ususret ulasku Hrvatske u europodručje, za 21,5 milijardi kuna ili 59,4 posto u odnosu na kraj 2021.

“Sličan intenzitet smanjenja iznosa gotovine u optjecaju u godini uoči uvođenja eura zabilježen je i u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura”, napomenuli su iz središnje banke.