Sigurno i vi imate onog jednog prijatelja koji je janje dok ne ogladni, a kada ogladni pretvori se u vuka koji bi u čas pojeo janje. U neku ruku smiješno je gledati kako, inače smirenoj osobi, pacifistu, odjednom svi idu na živce, no s druge strane tko zna koliko se loših odluka donijelo i koliko je svađa eskaliralo samo zato što akteri nisu nešto “ubacili u kljun”.

A možda ste vi taj netko tko je bijesan kada je gladan. Loše ponašanje nema opravdanja, no ima objašnjenja. Ako vas imalo tješi – niste krivi. Osjećaj nervoze ili razdražljivosti kada smo gladni povezan je s nizom bioloških i kemijskih procesa u tijelu. U nastavku otkrivamo što se to događa u gladnom organizmu, da nas tjera na sramotno ponašanje.

Pad razine šećera u krvi

Kada smo gladni, šećer u krvi pada, što utječe na energetsku opskrbu mozga, a to pak rezultira osjećajem umora, razdražljivosti i nervoze.

Hormon gladi

Grelin je hormon gladi koji nas “tjera” da jedemo. Što smo dulje gladni to je razna grelina viša, loše utječe na lučenje dopamina  i postajemo nervozni. Možda bi mu bolje pristajao naziv grrrelin? Njega u balans vraća hormon sitosti leptin. Sjajna je stvar što se leptin luči noću dok spavamo. To znači da, želite li smršavjeti, trebate kvalitetno i redovito spavati. Tako jednostavno!

Gen

Isti gen kontrolira glad i bijes. Kada se grelin porizvede u tankom crijevu i otputuje do mozga, u mozgu se oslobađa hormon neuropeptid Y koji potiče apetit. Studija objavljen au znastvenom časopisu Bilogical Psychiatry pokazaa je da su ljudi s visokom razinom neuropeptida Y u likvoru impulzivniji i agresivniji.

Serotonini i endorfini

Razina serotonina, neurotransmitera povezanog s raspoloženjem, može pasti kada smo gladni, što će dovesti do promjena u raspoloženju. Isto se događa i s endorfinima – prirodnim analgeticima koje nazivamo i hormonima sreće.

Kortizol

Osjećaj gladi može biti okidač stresa. Tijelo misli da je u opasnosti te uključuje mehanizme za borbu i preživljavanje, odnosno pojačano luči hormone stresa kortizol i adrenalin.

Biologija

Nervoza zbog gladi ima svoje korijene u biološkoj evoluciji kao adaptivnom mehanizmu. U prošlosti nas je poticala da tražimo hranu kako bismo preživjeli. Danas, u najvećem broju slučajeva samo rezultira nepristojnim ponašanjem.

Znanstveno opravdanje nepristojnog ponašanja

I znanost potvrđuje sve navedeno. U studiji iz 2022., psihologinja Nienke Jonker i kolege sa Sveučilišta u Groningenu u Nizozemskoj proučavali su ponašanje i emocionalno stanje 129 žena – od kojih je otprilike polovica zamoljena da posti 14 sati.

Nakon tog perioda znanstvenici su ih ispitivali o razini gladi, prehrambenim navikama i raspoloženju. Otkrili su da su žene koje su postile prijavile više negativnih emocija, uključujući veću napetost, ljutnju, depresiju, umor i zbunjenost, od onih koje nisu bile gladne. Osim svega navedenog, prijavile su i manjak energije.

“To nisu bili sitne razlike”, navodi psihologinja Jonker za BBC. Zapravo, gladne žene su izjavile da se osjećaju dvostruko više ljute od onih koje nisu bile gladne. Bile su doslovce bijesne. Loše raspoloženje može radikalno promijeniti način na koji percipiramo svijet. Ako ste loše raspoloženi, onda bolje pamtite negativne stvari što vas može dovesti u još gore raspoloženje, dodaje Jonker.

Ukratko, biološki i hormonski odgovori tijela na glad razlog su zbog kojih smo nervozni kada smo gladni.
To ne znači da se ne biste trebali suzdržati od nepristojnih ispada. Budite živčani, ali u sebi. Još bolje – nosite u džepu keks kao požarnu mjeru pa gricnite kada zagusti.

No, želite i očuvati odnose i vlastite živce pa u konačnici i ljepše živjeti, najpametnije bi bilo jesti uravnotežene obroke. Kvalitetna i izbalansirana prehrana pomoći će stabilizirati šećer u krvi i umiriti onog vuka u vama s početka teksta.