Europska unija je proslavila 60. godišnjicu postojanja u turbulentnim vremenima u kojima mora pronaći novi način kako osnažiti jedinstvo, pridobiti povjerenje građana i zajamčiti sigurnost, kazala je u srijedu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Dublinu.

Grabar-Kitarović je u trodnevno državnom posjetu Irskoj u sklopu kojeg je na prestižnom sveučilištu Trinity Collegeu utemeljenom u 16. stoljeću održala govor “Europsko jedinstvo u potrazi za otpornošću – stajališta 28. članice”.

“Tako značajna godišnjica uvijek traži promišljanje, posebice ako dolazi u turbulentnim i izazovnim vremenima (…) postoje pitanja koja traže odgovore i ja čvrsto vjerujem da zajedno moramo pronaći novi način kako osnažiti naše jedinstvo, ponovo pridobiti potporu i povjerenje građana i konsolidiranjem Europe osigurati cjelovitu sigurnost”, kazala je predsjednica.

Po njezinim riječima, tijekom tog 60-godišnjeg europskog projekta, izgrađeno je snažno gospodarstvo na korist stotina milijuna ljudi diljem kontinenta.

“Međutim, uljuljkane relativnim prosperitetom, današnje generacije lako zaboravaljaju najveća postignuća Europske unije: mir, slobodu, demokraciju, jednakost, ljudska prava”, upozorila je predsjednica.

Ocijenila je da je lako previdjeti slobodu koju je Unija donijela Španjolskoj, Portugalu ili Grčkoj, ili zaboraviti snažnu želju naroda iza željezne zavjese da budu dio Europe.

“Ta želja je bila naša vodilja i snaga u borbi za demokraciju i oslobađanje (…) dolazeći iz zemlje koja se jako dobro sjeća rata kojeg je morala pretrpjeti kako bi ostvarila neovisnost i samoodređenje znači da cijenimo mir, slobodu, prosperitet i stabilnost utjelovljene u EU-u”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Smatra da se EU suočava s najvećim i dalekosežnim izazovom, izrazivši pritom “duboko žaljenje” zbog odluke o Brexitu te upozorivši na rast populizma i nove zidove koji se podižu.

“Jako dobro znamo što to znači: ljudi pate na obje strane zida. Nacionalne granice mogu biti zidovi ili mostovi. Europski projekt je most koji nas ujedinjuje u različitosti i stoga ga moramo štititi i štovati”, poručila je.

Uvjerena je da su instinkti koji su vodili Europljane da prije 60 godina poduzmu taj “monumentalni projekt” još uvijek prisutni.

Izrazila je uvijerenje da Hrvatska kao nova članica svoj manjak iskustva u funkcioniranju Unije može pretočiti u prednost.

“Vjerujem da na nove probleme ne možemo odgovoriti starim riješenjima, a Hrvatska donosi  svježi pogled na stvari. Naše tzv. ‘neiskustvo’ je prednost jer nam omogućuje da ramišljamo na novi način”,  kazala je predsjednica i istaknula “nepokolebljivu predanost”  izdržljivosti europskog projekta i njegovoj neizbježnom, ali uspješnom razvoju.

Podsjećajući da je jedna od najvećih snaga EU-a činjenica da je važan glas svake članice, predsjednica upozorava da moramo izbjeći stvaranje “drugorazrednih” zemalja članica. Ukoliko, nastavila je, ukoliko prođe ideja o Europi u više brzina, “ne smije se temeljiti na načelu isključenosti”.

“U tom smislu, mi, zemlje članice, moramo stremiti prema otpornom jedinstvu – jedinstvu u zaštiti jednakih prava svih članica i jedinstvu na način da ne dozvolimo da različiti razredi europskog članstva puste korijenje”, kazala je Grabar-Kitarović.

Proširenje EU-a je ocijenila jednim od najvažnijih postignuća, poručujući da, ako želimo Europu u potpunosti konsolidirati kako bi osigurali stabilnost, sigurnost i razvoj, tada u nju moramo inkorporirati jugoistočnu Europu.

“S integracijom jugoistočne Europe, EU neće biti samo proširena, biti će potpuna i konsolidirana. (…) nije dovoljno da taj dio Europe ostane na  radaru. Jugoistočna Europa mora biti prioritet”, kazala je.

Grabar-Kitarović govor je održala studentima, profesorima i veleposlanicima na sveučilištu kojeg je 1592. utemeljila kraljica Elizabeta I. u zgradama raspuštenog augustinskog samostana Svih Svetih, po uzoru na Oxford i Cambridge. Trinity College se diči monumentalnom knjižnicom i 64 metra dugačkom “Dugom sobom” u čijim se hrastovim ormarima čuva više 200.000 knjiga, među kojima je i “Knjiga iz Kellsa”, iluminirani rukopis iz 9. stoljeća

Komentiraj

FOTO:EPA/AIDAN CRAWLEY
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.