Saborska oporba izrazila je u srijedu nezadovoljstvo što je u novom zakonu o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći izostavljena obveza da se izvješće o toj suradnji jednom godišnje podnosi Hrvatskom saboru.

To će se izvješće podnositi Vladi i tijelima EU, zašto se ne bi podnijelo i Saboru, pitali su u raspravi o spomenutom zakonu zastupnici DP-a, Mosta, SDP-a, Socijaldemokrata, Možemo, držeći da se na taj način smanjuje transparentnost koju Vlada zagovara.

„Suludo“ je da tog izvješća neće biti u Saboru, a slat će se u Europsku uniju, kazao je Bojan Glavašević (Možemo) te naglasio kako EU „još“ nije federalna i kako je još uvijek važnije što se raspravlja u Hrvatskoj, nego u Bruxellesu ili Strasbourgu.

Činjenica da više nema zakonske obveze da se to izvješće, uz Vladu, podnese i Saboru, smanjuje transparentnost, ističe Domagoj Hajduković (SD) koji traži i da nadležni saborski Odbor za vanjsku politiku daje suglasnost na kratkoročni akt strateškog planiranja kojim se utvrđuju sektorski, teritorijalni i drugi prioriteti bilateralne i multilateralne razvojne suradnje i humanitarne pomoći Hrvatske.

Uskladili smo predloženi zakon sa propisima koji reguliraju akte strateškog planiranja, a tim zakonom je definirano kome se što izvještava, odgovorio je zastupnicima Vladin predstavnik Zdenko Lucić.

Zastupnici suglasni: I dalje pomagati Hrvatima u BiH i u svijetu

I vladajući, i oporbeni zastupnici izrazili su zadovoljstvo što je Hrvatska od zemlje primateljice postala zemlja koja pruža razvojnu i humanitarnu pomoć te se zauzeli za daljnju pomoć Hrvatima u BiH, hrvatskoj manjini u Srbiji i Hrvatima diljem svijeta.

Iz ranijih izvješća o pomoći, vidi se da je najveći dio bio za Hrvate u drugim državama, od BiH, gdje su konstitutivan narod, do zemalja  gdje su Hrvati manjina, odgovorio je Lucić HDZ-ovu Goranu Ivanoviću.

„Mi ćemo i kroz provedbeni akt definirati regionalne i sektorske  prioritete, a na vrhu su Hrvati izvan Hrvatske“, naglasio je.

Osnivanje razvojne agencije

Potvrdno je odgovorio na pitanje Davora Ive Stiera (HDZ) gleda li se na novi zakon kao na korak prema osnivanju hrvatske razvojne agencije.

„Razmišljamo u tom smjere, s OECD-om smo dogovorili suradnju, gdje ćemo analizirati naš pravni okvir, usporediti s najboljim praksama u svijetu i vidjeti što je najprimjerenije“, rekao je Lucić Stieru koji je, uz ostalo, primijetio da je u BiH vrlo aktivna turska razvojna agencija i da bi jedna hrvatska agencija na tom području „itekako“ imala što raditi.

Vladin predstavnik u raspravi je istaknuo da su lani globalne potrebe za humanitarnom pomoći i razvojnom suradnjom u svijetu opet dosegnule rekordnu razinu.

Cilj UN-a i njegovih partnerskih organizacija u ovoj je godini pružiti pomoć za 181 milijuna najpotrebitijih u 72 zemlje, za što će trebati više od 46 milijardi dolara, kazao je Lucić i dodao kako su unatoč nastojanjima da se prošire izvori humanitarnog financiranja, izgledi za ovu godinu zabrinjavajući, posebno u svjetlu rastućih potreba.

Dnevno između 25 tisuća i 30 tisuća ljudi umre od gladi, od toga godišnje više od šest milijuna djece, upozorio je Marin Miletić, dodavši kako je današnji svijet pun licemjera, fejkera, elita prepunih novca.

Svake minute u svijetu od gladi umire 11 ljudi, za vrijeme mog govora umrijet će ih 160, to je teško prihvatiti, dodao je Davor Dretar (DP) držeći da bi bilo dobro razmisliti o poreznim olakšicama za one koji sudjeluju u pružanju humanitarne pomoći.