Saša Zinaja

Gase se tradicijski obrti – nitko ne želi biti zlatar, urar

Nekoliko proteklih godina sve je manje interesa srednjoškolaca za tradicijska zanimanja pa 2018. nije upisan nijedan učenik za čak 12 smjerova. Nacional je istražio zašto neki obrti nestaju i zašto zbog manjka zanimanja mladih uskoro neće nitko popravljati satove ili obrađivati zlato

Prema informacijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, ove školske godine nijedan srednjoškolac nije upisao smjerove zlatar, urar, kotlar, kovač, krznar, klobučar, pećar, bačvar, kolar, kožar, lončar i drvotokar. Kako je kazao Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice za srednjoškolsko obrazovanje, postojeće strukovno obrazovanje u Hrvatskoj karakterizira velik broj različitih programa te njihova uska specijaliziranost, a u koje se ubrajaju i deficitarna te rijetka i tradicijska zanimanja:

“Novi trendovi i tehnologije neka su zanimanja istisnuli s tržišta rada pa je takva situacija i s nekim rijetkim i tradicijskim zanimanjima kao što su zlatar ili urar. Zbog promjena u gospodarstvu i svijesti samoga društva, na žalost, nema interesa učenika za upis u navedena zanimanja. Treba razlikovati deficitarna od tradicijskih i rijetkih zanimanja jer jedno ne isključuje nužno drugo i obrnuto. Naime, kada govorimo o deficitarnim zanimanjima, govorimo o zanimanjima u kojima nedostaje radnika. Nove tehnologije i masovna proizvodnja istisnule su neke tradicijske obrte i proizvodnju te je interes učenika za upis u iste gotovo nestao”…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentiraj