Gandhijeva učenja i danas su inspiracija nenasilnim pokretima u svijetu

Boreći se za gospodarsku nezavisnost Indije, Mahatma Gandhi rano je postao simbolom borbe za slobodnu Indiju, zalažući se za oživljavanje tradicionalnih indijskih obrta i obnovu sela koja su britanski industrijalci osiromašili i devastirali. Iako pripadnik Vaisya, trgovačke kaste, taj se čovjek posvetio ukidanju nepravednih socijalnih i ekonomskih aspekata indijskog kastinskog sustava.

Živio je asketskim i spiritualnim životom provodeći vrijeme u meditaciji. Protiveći se posjedovanju bilo kakvih materijalnih dobara, odijevao se u skromnu odjeću najsiromašnijih slojeva, hranio se samo povrćem, voćnim sokovima i mlijekom. Svojom duhovnošću zaradio je nadimak Mahatma (na sanskritskom: velika duša). Bio je zagovornik politike pasivnog otpora i nenasilja, a njegov politički i duhovni utjecaj raste toliko da ga se britanske vlasti više ne usuđuju progoniti.

Gandhija 30. siječnja 1948. usmrćuje hinduski vjerski fanatik. Žaljenje zbog vijesti o njegovoj smrti širi se sa diljem svijeta. U Ujedinjenim narodima održana je komemorativna sjednica. Gandhijeva učenja postala su inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Njegovo je djelo posebice djelovalo na američkog borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga. Svojim životom i djelom ostavio je trag na tadašnje društvo, ali i buduće naraštaje siromašnih i obespravljenih.

Komentiraj