Galileo Galilei jedna je od ključnih figura u razvoju znanosti iz filozofije prirode u modernu znanost. Taj “otac moderne znanosti” rođen je u Pisi 15. veljače 1564. godine. Iako je prvotno htio postati svećenik, otac ga nagovara da upiše medicinu. Slično kao jabuka koja je pala na glavu Isaaca Newtona, i Galilea je jedan posve obični detalj inspirirao na velike ideje. Primjetio je viseći svijećnjak koji se njiše lijevo desno u sve manjim lukovima i postao je fasciniran tom mehanikom. Ubrzo je napustio studij medicine i upisao geometriju i filozofiju prirode gdje je započeo svoje prve korake u dokazivanju nečeg velikog.

Godine 1597. šalje pismo Johannesu Kepleru u kojem prv put potvrđuje svoje vjerovanje u kopernikanski sustav – astronomski model koji pretpostavlja da se Zemlja kao planet vrti oko Sunca. U to su vrijeme svi, pa i službena Crkva vjerovali u to da je Zemlja centar svemira i da se sve vrti oko nje i svatko tko je tvrdio drugačije bio je napadnut da širi herezu. Koliko je Crkva bila ozbiljna u svojim uvjerenjima na svoju ruku iskusio je Giordano Bruno, još jedan renesansni znanstvenik koji je, između ostalog, podržavao vjerovanje u kopernikanski sustav. Spaljen je na lomači u Rimu 1600. godine.

Galileo je nastavio kontakt sa svim europskim znanstvenicima koji su u to vrijeme dolazili do važnih otkrića, a u pismima koja je slao je nastavio suptilno podržavati kopernikanski sustav. Crkva ga je prvi put službeno opomenula zbog toga i dobio je zabranu da brani kopernikansko stajalište. Osuđen je na doživotni pritvor, a vjeruje se kako je na zidovima svoje tamnice napisao  ”ipak se kreće”. Galileo nije htio ići protiv Crkve jer je bio prilično pobožan. No smatrao je da pri tumačenju Biblije ljudi trebaju prihvatiti činjenice koje je potvrdila znanost. Mislio je da ljudi ne smiju slijepo vjerovati svakoj riječi iz Biblije. Danas imamo mnoštvo dokaza da je Zemlja tek jedan u nizu planeta koji kruže oko Sunca, a otkriveni su i planeti koji kruže oko drugih zvijezda.

Papa Ivan Pavao II. 1992. godine službeno je ustanovio grešku Rimske inkvizicije, zatražio oprost i tom prilikom pozvao druge na zajednički dijalog znanosti i vjere.