Filmska 2021: Hrvatski film uspješno odgovorio na pandemijske izazove, dominirale autorice

Autor:

24.08.2021., Dubrovnik - Film "Murina", nagradjen u Cannesu Zlatnom kamerom (Camera d’Or), veceras je prikazan u ljetnom kinu Slavica. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL

Grgo Jelavic/PIXSELL

Hrvatska kinematografija u 2021. uspješno je odgovorila na otežane uvjete rada u pandemijskim okolnostima, filmovi su se redovito snimali i predstavljali na festivalima, a bila je ovo i godina u kojoj su dominirale žene, kao uspješne autorice, ali i glavne junakinje.

“Unatoč pandemiji hrvatski audiovizualni sektor bilježi impresivne rezultate, čak i rekordne po nekim mjerilima”, istaknuo je ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Chris Marcich, potkrijepivši to brojevima – u potpunosti je snimljeno 14 filmova, završeno je snimanje drugog dijela jednog dugometražnog igranog filma, jedan se dugometražni igrani film upravo snima.

Ukupan broj gledatelja došao je na gotovo 50 posto od njih 4,9 milijuna iz rekordne 2019. godine, odnosno bilo je nešto manje od 2,4 milijuna gledatelja. Udio hrvatskih filmova (uključujući manjinske koprodukcije) popeo se na sedam posto.

Marcich kaže da se, unatoč epidemiološkim mjerama i smanjenom broju gledatelja, kao i nedavnom uvođenju obaveznih covid potvrda u nezavisnim kinima, može reći da se publika počela vraćati u kinodvorane.

Ističe kako se to nije dogodilo slučajno, s obzirom na to da je HAVC u suradnji s Ministarstvom kulture i medija uveo učinkovite mjere da se ublaže negativni efekti krize, a filmski djelatnici su se, ističe, hrabro i organizirano odazvali izazovu.

“Time smo omogućili snažno pokretanje proizvodnje i ujedno se aktivno angažirali oko plasmana naših filmova na međunarodne festivale. Uporno smo zagovarali novi Zakon o elektroničkim medijima koji će nam omogućiti nove prilike posebno imajući u vidu osvajanje domaće i inozemne publike”, dodao je.

Jedna od najboljih godina na međunarodnim festivalima

Po njegovim riječima, protekla godina bila je i jedna od najboljih po pitanju plasmana na velike međunarodne festivale kao i ostvarenih festivalskih rezultata u svim formatima.

Pamtit će se uspjeh filma “Murina” Antonete Alamat Kusijanović u Cannesu, gdje je osvojio Zlatnu kameru (Camera d’Or) za najbolji prvijenac u svim službenim festivalskim sekcijama, što je najveća nagrada dodijeljena hrvatskom filmu od osamostaljenja.

Manjinska koprodukcija “Baksuzno bubanje ili bezumni pornić” osvojila je Zlatnog medvjeda u Berlinu, a serija “Područje bez signala” Dalibora Matanića i Ankice Jurić Tilić Grand Prix na prestižnom festivalu Series Mania u Francuskoj.

Film “Plavi cvijet” Zrinka Ogreste prikazao se u glavnom natjecateljskom programu Međunarodnog filmskog festivala u Moskvi te osvojio sve glavne nagrade u Puli kao i brojna priznanja po drugim festivalima.

“Zbornica”, debitantski dugometražni film Sonje Tarokić dobio je dva posebna priznanja žirija na festivalu u Karlovim Varima, a animirani “Sve te senzacije u mom trbuhu” Marka Dješke prikazao se na skoro stotinu festivala diljem svijeta i do sada osvojio čak 19 nagrada, podsjeća Marcich.

“Iz navedenih primjera vidljiva je značajna prisutnost i uspješnost žena što redateljica, producentica pa i glumica, čime pratimo i svjetske trendove, a veseli i činjenica da se ta uspješnost prepoznaje i na međunarodnoj razini”, ocijenio je.

Marcich podsjeća kako su u HAVC-u, prilikom pregleda filmske godine, 2019. proglasili godinu u kojoj su dominirale žene. “Drago nam se da se taj trend nastavio, pa čak i ojačao u ovoj godini”, dodao je.

Među festivalski aktivnijim filmovima bio je i “Tereza37” Danila Šerbedžije, s Lanom Barić u glavnoj ulozi koja potpisuje i scenarij tog filma. Film je bio hrvatski kandidat za Oscara, u izboru Hrvatskog društva filmskih djelatnika, no nije prošao u daljnji krug natjecanja.

“Ljubav oko svijeta” najgledaniji hrvatski film

Najgledaniji hrvatski film u godini na izmaku bio je, prema podacima sa stranice Box Office HR, dokumentarac “Ljubav oko svijeta” Anđele i Davora Rostuhara. Imao je oko 16674 gledatelja, a većinu gledanosti ostvario je izvan mulipleksa. Autorski i bračni par ostvario je uspjeh i s istoimenom knjigom, koja je u manje od godinu dana prodana u više od 10 tisuća primjeraka.

Slijede “Murina” (10980 gledatelja), “Zbornica”  (6254), “A bili smo vam dobri” Branka Schmidta (4915), “Plavi cvijet” (4599). U kinima su se prikazivali, među ostalima, još filmovi “Po tamburi” Stanislava Tomića, “Doba uskoka” Domagoja Burića, “Tereza 37” Danila Šerbedžije, “Zora” Dalibora Matanića, “Starac i roda” Tomislav Jelinčića.

Za razliku od 2020. filmski festivali polako su se počeli vraćati u kina i održavati uživo ili u hibridnom obliku, dijelom online, a dijelom u kino dvoranama uz epidemiološke mjere.

Film “Plavi cvijet” Zrinka Ogreste dobitnik je Velike zlatne arene za najbolji film 68. Pulskog filmskog festivala,  dok je najbolji film Motovun Film Festivala bio “Užitak” redateljice Ninje Thyberg.

Tajvanski film “Noćni autobus” Joea Hsieha osvojio je Grand Prix  31. izdanja Svjetskog festivala animiranog filma Animafest  u kratkometražnoj konkurenciji, a ruski “Nos ili zavjera odmetnika” Andreja Hržanovskog u dugometražnoj.

Na 17. ZagrebDoxu film “Nizvodno prema Kinshashi” Dieuda Hamadija osvojio je Veliki pečat u međunarodnoj konkurenciji, a “Moj ujak Tudor” Olge Lucovnicove u regionalnoj.

Najboljim dugometražnim filmom 19. Zagreb Film Festivala proglašen je austrijsko-njemački film “Konačna sloboda” Sebastiana Meisea, najboljim međunarodnim kratkometražnim filmom “Sjeverni pol” Marije Apčevske, a pobjednik u kategoriji hrvatskog kratkog metra bio je “Jesen našeg ljeta” Karla Voriha.

Filmovi “Kanjon” Zacharyja Epcara, “Obličje bez činjenice” Mary Helene Clark i “Mjesto prolaznosti” Shauna Finnerana i Sofije Peterson dobitnici su ovogodišnjih glavnih nagrada Festivala 25FPS, a dokumentarni film “Jedna od nas” Đure Gavrana osvojio je Grand prix 30. Dana hrvatskog filma.

Hrvatsku kinematografiju u protekloj godini napustio je niz umjetnika, glumci Mira Furlan, Žarko Potočnjak, Saša Anočić, animatori Pavao Štalter i Tomislav Sporiš, redatelj i scenarist Bogdan Žižić, redatelj Bernardin Modrić, dramaturg i scenarist Ivo Štivičić, filmski i TV montažer Andrija Zafranović te snimatelji i majstor za specijalne efekte Ernest Gregl.

Preminuli su i filmski djelatnici koji su ostavili veliki trag u povijesti domaćega filma, filmska producentica Darija Kulenović Gudan, Nada Pinter, sekretarica režije na više od 50 filmova, novinar, publicist, organizator, scenarist i autor namjenskih filmova Duško Popović te nekadašnji urednik filmske redakcije TV Zagreb i publicist Nenad Pata.

U cijelom svijetu zbog pandemije bili su otežani uvjeti putovanja i snimanja, s konstantnim testiranjima i posebnim epidemiološkim mjerama, u 2021. filmaši su se prilagodili pa je i Hrvatska zabilježila drugu najsnažniju godinu snimanja stranih projekata, s potrošnjom koja prelazi 200 milijuna kuna.

“Bila je to rekordna godina po broju snimljenih projekata – njih čak 16, a najave snimanja stranih produkcija za 2022. su odlične”, poručio je ravnatelj HAVC-a.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.