HDA

Navršilo se sto godina od dolaska Miroslava Krleže na bojište u Ukrajini, a dublje razumijevanje njegovih promišljanja stvarnosti 1. svjetskog rata, utjelovljeno u drami ‘Galicija’, zbirci novela ‘Hrvatski bog Mars’ i knjizi ‘Davni dani’, donosi profesor Jevgenij Paščenko u knjizi ‘Hrvatski grobovi 1914-1918.’ iz koje Nacional donosi ulomak

Stvaralaštvo Miroslava Krleže na temu rata posebno je važno jer se u njegovim djelima zrcali poimanje hrvatskih intelektualaca o ukrajinskim krajevima u kojima su boravili ljudi iz Hrvatske. To je i prikaz sudbine ne samo hrvatskoga, već i ukrajinskog čovjeka u ratu, traganje za izlaskom iz društvene krize. Mada je boravio na bojištima relativno kratko, Krleža je dao niz svjedočenja koja su iznimno važna za rekonstrukciju kretanja hrvatskih vojnika. Krleža je u ukrajinski ratni prostor bio neposredno uključen kao pripadnik zagrebačke 25. domobranske pješačke pukovnije. Svjedočenja o boravku te vojne postrojbe na ukrajinskome području potvrđena je nizom dokumenata i svjedočanstava, te grobljima s obilježjima 25. domobranske pješačke pukovnije. Prema Stanku Lasiću, „Krleža je iz Zagreba otišao na frontu iz one kasarne iz koje je godinu dana ranije krenuo na rusku frontu Josip Broz Tito“, a krenuo je „za vrijeme Brusilovljeve ofenzive“. Iako nije poznato gdje je točno boravio Krleža, on spominje neka mjesta kao Nadvorna, koja gori u ratnoj ofenzivi, te niz drugih toponima, što su konkretne povijesne činjenice. Nadvorna/Nadvirna jedno je od mjesta u kojem su boravili hrvatski vojnici…

Hrvatski_grobovi_cover_primjer5-page-001

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj