Epidemiologinja s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Dijana Mayer u srijedu je za RTL Direkt komentirala trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, a s obzirom na svakodnevni porast novooboljelih, najviše se osvrnula na okupljanja i nepoštivanje mjera.

Epidemiologinja je naglasila da je rast broja zaraženih na tjednoj razini oko 46 posto. Smatra da je glavni uzrok tome nepoštivanje epidemioloških mjera.

“Ponajprije mislim na razmak i na izbjegavanje okupljanja “, rekla je i dodala da se rast oboljelih djelom može pripisati i britanskom soju.

Epidemiologinja je istaknula da je sekvencioniranjem uzoraka dokazano da je od 48 posto pozitivnih testova riječ o britanskom soju koji se brže širi. “U kraćem se vremenu zarazi veći broj ljudi”, kazala je.

“Ovakav porast novooboljelih bio je očekivan kada smo vidjeli kakvo nam je stanje po kafićima. Ljudi su se malo previše opustili”, istaknula je.

No, naglašava da pojava britanskog soja nije glavni uzrok povećanja broja oboljelih, već kao problem ističe naglo opuštanje ljudi i nepoštivanje mjera.

“Kada će ljudi shvatiti da su okupljanja, blizina odnosa i nenošenje maski ključni za prijenos virusa”, pita se te naglašava da kada bi se mjere poštivale, a razmak između stolova bio tri metra porast broja novooboljelih vjerojatno ne bi bio tako nagli.

Na pitanje hoćemo li u novi lockdown morati prije Uskrsa, epidemiologinja je naglasila da se situacija svakodnevno prati te će se na temelju rezultata donositi i eventualne nove odluke.

“Iz dana u dan pratimo broj novooboljelih, HZJZ daje preporuke. No ako se trend nastavi vrlo vjerojatno ćemo morati ići u lockdown, jer će ovo biti neizdrživo”, najavila je Dijana Mayer.

Ugostitelji i drugi poduzetnici naglašavaju kako nije dokazano koja mjesta potiču epidemiju, no epidemiologinja je istaknula činjenicu da se virus prenosi na mjestima okupljanja.

“Nije sad bitno da li se to baš zove kafić ili se zove terasa. Ne treba nam istraživanje ako vidimo da se ljudi drže skupa, a da su iz različitih kućanstava”, rekla je.

Na pitanje jesu li škole mjesto zaraze, epidemiologinja je kazala kako treba pratiti brojke. “Teško je procijeniti s koliko učenika je dijete bilo u kontaktu, jer su djeca najveći dio vremena u školi”, kazala je.

A nakon brojnih zahtjeva upućenih od strane prosvjetnih radnika, HZJZ se prilagodio i počeo cijepliti prosvjetne radnike koji su najizloženiji velikom broju učenika, a u najbližem kontaktu nastavnici dnevno mogu biti i sa sto učenika.