EPHRAIM LAPID: ‘Ekstremisti koriste posljednje sukobe kako bi izazvali građanski rat u Izraelu’

Umirovljeni general izraelske vojske i profesor na sveučilištu Bar-Ilan govori o eskalaciji sukoba između izraelske vojske i Hamasa te o opasnosti da ti sukobi prerastu u građanski rat između Židova i Palestinaca na ulicama izraelskih gradova

Siguran sam da će vojne operacije uskoro završiti, ali to ne znači da će se zaustaviti i sukobi i napetosti između dviju strana. Sukobi se mogu zaustaviti samo za okruglim stolom putem pregovora i to je jasno i jednoj i drugoj strani”, rekao je u razgovoru za Nacional profesor Ephraim Lapid s izraelskog sveučilišta Bar-Ilan. Ovaj umirovljeni general izraelske vojske u svojoj je bogatoj vojnoj karijeri bio glasnogovornik vojske, a potom se specijalizirao za obavještajnu tematiku te je nekoliko puta bio gost Zagrebačkog sigurnosnog foruma. Proteklih dana sukob izraelskih i palestinskih snaga glavna je vijest gotovo svih svjetskih medija. Naizmjenični raketni napadi na ciljeve u Izraelu i Pojasu Gaze rezultirali su najžešćim sukobom dviju strana u proteklih desetak godina, a sve je eskaliralo sukobima između židovskog i palestinskog stanovništva na ulicama nekih izraelskih gradova. Upravo ta činjenica – da je sukob poprimio obrise građanskog rata na ulicama izraelskih gradova – najviše zabrinjava Ephraima Lapida, koji je u razgovoru za Nacional istaknuo da na obje strane postoje ekstremisti koji koriste posljednje napade Hamasa kako bi stvorili sukobe unutar samog Izraela te da židovski ekstremisti žele iskoristiti i veliku političku krizu u Izraelu kako bi ojačali svoje pozicije uoči još jednih izvanrednih izbora u toj državi.

NACIONAL: Kakva je trenutna situacija u Izraelu nakon nekoliko dana intenzivnih sukoba između dviju strana?

Kako bismo što bolje razumjeli što se događa u Izraelu, trenutnu bih situaciju na terenu podijelio na tri dijela. Prvi je vojna situacija i sukob između Izraela i Palestine, drugi je puno šira situacija na Bliskom istoku koja direktno utječe na događaje u Izraelu i treći je nešto što se nadam da će brzo prestati i da neće prijeći trenutne gabarite, a to je građanski rat između Židova i Arapa. Ovo zadnje je posebno uznemirujuće jer do sada baš nismo imali slučajeva da se civili na ulicama sukobljavaju međusobno. U nekoliko posljednjih noći vidjeli smo taj unutarnji sukob u izraelskom društvu između Židova i Arapa i stvarno se nadam da će se barem taj dio sukoba brzo smiriti.

‘Željezna kupola se pokazala kao pravi pogodak jer je spriječila ogromna razaranja i smrt možda i nekoliko tisuća ljudi, a učinkovitost pokazuje i činjenica da je do sada od projektila iz Gaze poginulo manje od deset osoba’, kaže Ephraim Lapid. PHOTO: EPA/ATEF SAFADI

 

NACIONAL: Kako je počeo ovaj posljednji sukob?

Napetosti su počele u Jeruzalemu kada su Židovi slavili Dan Jeruzalema u spomen na Šestodnevni rat koji se dogodio prije 54 godine. Taj dan je vrlo značajan i dan je solidarnosti za sve Izraelce. Naravno, Palestinci iz Pojasa Gaze i oni sa Zapadne obale drugačije gledaju na Dan Jeruzalema pa su zato taj dan iskoristili za eskalaciju sukoba. Počelo je običnim demonstracijama i uličnim nemirima, ali je vrlo brzo došlo do napada Palestinaca iz Pojasa Gaze. Ovdje želim naglasiti da postoji vrlo velika razlika između dvaju palestinskih sektora. Naime, vlast na Zapadnoj obali drže Palestinci koji prihvaćaju Sporazum iz Osla i oni njeguju, rekao bih, racionalne odnose s Izraelom te postoji čak i sigurnosni sporazum dviju strana koji omogućava stalnu suradnju Palestinaca sa Zapadne obale i izraelskih vlasti. S druge strane, u Pojasu Gaze sve poluge vlasti u rukama su radikala iz terorističkog pokreta Hamas koji odbacuju Sporazum iz Osla i koji uz financijsku i vojnu pomoć Irana godinama radikaliziraju stanovništvo i napadaju Izrael. Nedavno je palestinski vođa Mahmud Abbas otkazivao izbore, što je Hamas iskoristio kako bi pokazao Palestincima na Zapadnoj obali, ali i Palestincima u Izraelu, da su oni pravi palestinski vođe i zato su pokrenuli ovaj posljednji sukob.

NACIONAL: Izraelski odgovor je bio prilično žestok, mnogi smatraju i pretjeran?

Moram priznati da se ne sjećam kada smo – a kada kažem „mi“, mislim na Izraelske obrambene snage (IDF) – ovako žestoko odgovorili na palestinski napad. U nekoliko prvih dana napali smo više od 650 ciljeva u Pojasu Gaze. Za sada još uvijek nismo krenuli u kopneni napad i nadam se da ni nećemo jer se takva vrsta napada u prošlosti nije pokazala efikasnom. U tih 650 ciljeva prvi put su bile zgrade palestinske vlade i zgrade banaka, jer je Izrael na svaki način htio spriječiti nove napade na svoje civile. Ubijeno je i pedesetak vrlo visokih članova Hamasa i Islamskog džihada, dok je s druge strane napadnut Jeruzalem, što se također dogodilo prvi put i potpuno je novi moment u izraelsko-palestinskom sukobu.

 

‘Međunarodna zajednica u prošlosti je prisilila dvije strane na brze prekide vatre i mirovne sporazume, a danas je takva situacija da ta zajednica nema snagu, ali ni motivaciju za veću ulogu’

 

NACIONAL: Kao bivši vojnik i stručnjak za sigurnost, kako komentirate ulogu obrambenog sustava Željezna kupola?

Željezna kupola se pokazala kao pravi pogodak jer je spriječila ogromna razaranja i smrt možda i nekoliko tisuća ljudi. Svijet sada može vidjeti koliko je taj sustav učinkovit i koliko je značajan za obranu Izraela. To je izraelski proizvod i siguran sam da će sve više država pokušati nabaviti takve sustave od Izraela. Željezna kupola je uništila oko 1500 projektila, a učinkovitost pokazuje i činjenica da je do sada od projektila iz Gaze poginulo manje od deset osoba.

NACIONAL: Zašto je Hamas izabrao baš ovaj trenutak za napade na Izrael?

Kao što sam i rekao, Hamas je iskoristio činjenicu da je Mahmud Abbas otkazao izbore kako bi pokazao da su oni pravi vođe Palestinaca, ne samo u Gazi već i na Zapadnoj obali. Upravo je činjenica da Hamas do sada nije imao preveliki autoritet nad Palestincima na Zapadnoj obali, poprilično iritirala čelnike te terorističke organizacije. Zato su izabrali ovaj trenutak jednog bezvlašća kako bi se pokušali nametnuti kao istinski vođe svih Palestinaca. To nije bilo slučajno.

NACIONAL: Bi li se eskalacija dogodila bez potpore Irana?

Naravno, bez potpore Irana to se ne bi dogodilo. Iran želi biti vođa cijelog muslimanskog svijeta. Osim toga, ne smijemo zaboraviti i na napetosti između Irana i Turske nakon što je poprilično smanjen utjecaj tradicionalnih predvodnika muslimanskog svijeta – Saudijske Arabije i Egipta. Njihovo slabljenje i njihovu ulogu sada žele preuzeti Iran i Turska.

NACIONAL: Spomenuli ste da vas brine mogućnost da ovaj sukob preraste u građanski rat unutar Izraela, mislite li da stvarno postoji realna opasnost od većih sukoba među civilima?

To je najveća opasnost ovog sukoba, opasnost da se sukobi prenesu na unutarnju scenu, odnosno na teritorij Izraela. U Izraelu trenutno oko 20 posto stanovništva čine Palestinci, a čini mi se da i vi u Hrvatskoj imate iskustva s manjinom od 20 posto. Moram naglasiti da su odnosi velike većine Izraelaca i Palestinaca vrlo dobri i da do sada nije bilo većih problema. Čak bih rekao da su u nekim sektorima, poput medicine i farmacije, ti odnosi izvanredni. Međutim, na obje strane postoje ekstremisti koji koriste posljednje napade Hamasa kako bi stvorili sukobe unutar samog Izraela. Izraelski ekstremisti žele iskoristiti i veliku političku krizu u Izraelu kako bi ojačali svoje pozicije uoči još jednih izvanrednih izbora. Slabost izraelske politike za njih je pravo vrijeme kako bi potaknuli nasilje u gradovima u kojima je dosta miješanog stanovništva, poput grada Loda u kojem su ti sukobi bili najveći. Taj val nemira je vrlo loš i mnogi u Izraelu smatraju da je to početak građanskog rata. Nadam se da do toga neće doći i da će prevladati umjerena stajališta i umjerena politička opredjeljenja.

‘Hamas je iskoristio činjenicu da je Mahmud Abbas (desno) otkazao izbore, ali su iskoristili i slabosti Netanyahuove vlade’, smatra Ephraim Lapid. PHOTO: EPA/SEBASTIAN SCHEINER, EPA/ALAA BADARNEH

 

NACIONAL: Pokušava li Hamas uz pomoć Irana iskoristiti i slabost Izraela na unutarnjem planu, odnosno činjenicu da Izrael praktički nema vladu već dvije godine?

Nema sumnje da je i to bio jedan od razloga eskalacije sukoba. Zato smatram da moramo pronaći neki novi oblik političkog uređenja jer je naš politički život praktički smrznut posljednje dvije godine. U tom razdoblju imali smo četiri ciklusa izbora, a to pokazuje slabu državu kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu.

NACIONAL: Može li u bliskoj budućnosti doći do rješenja te situacije unutar samog Izraela?

Teško je predvidjeti, ali jednom kada završimo s procesom sastavljanja vlade, a nadam se da će doći do promjene vlasti i da Netanyahu više neće biti premijer, očekujem novu stabilnost i novi duh unutar izraelskog naroda. Naime, taj duh je sada poprilično negativan i trebamo ga promijeniti, a to ne možemo radikalnim politikama koje vode u nove sukobe. Jedino tako možemo spriječiti inicijative koje pozivaju na sukobe i građanski rat.

 

‘Potrebne su nam jake vođe na obje strane, vođe koje su spremne na kompromis. Nažalost, ta riječ ne postoji u rječniku političkih vođa, a pogotovo se to odnosi na palestinske vođe’

 

NACIONAL: U prošlosti je međunarodna zajednica igrala vrlo važnu ulogu u rješavanju konflikata između Izraela i Palestine, kakvu ulogu ima sada?

To je vrlo dobro i vrlo značajno pitanje jer je međunarodna zajednica u prošlosti imala jako veliku i efektivnu ulogu. Nažalost, trenutna je situacija takva da ne vidim dovoljno snage u međunarodnoj zajednici da postigne slične rezultate. Trenutno vidim tri različita smjera moguće međunarodne intervencije. Prvi dolazi od SAD-a, drugi od Europske unije i treći od Rusije. Međutim, interes svake od tih strana za sukob između Izraela i Palestine danas je puno manji nego što je bio nekada. Vidjeli smo kako nas je međunarodna zajednica u prošlosti prisilila na brze prekide vatre i mirovne sporazume, a danas je takva situacija da ta ista zajednica nema snagu, ali ni motivaciju za veću ulogu u rješavanju sukoba. Oni smatraju da sami moramo pronaći put do direktnih pregovora između Izraela i Palestine, ali ne vidim da će to biti moguće u bliskoj budućnosti.

NACIONAL: Ima li onda uopće nade za brzo okončanje ovog posljednjeg sukoba, a zatim i za neki dugotrajniji mirovni sporazum?

Siguran sam da će vojne operacije uskoro završiti, ali to ne znači da će se zaustaviti i sukobi i napetosti između dviju strana. Sukobi se mogu zaustaviti samo za okruglim stolom putem pregovora i to je jasno i jednoj i drugoj strani. Vođe s obje strane moraju pregovore i završetak sukoba postaviti kao strateške ciljeve svoje politike i bez toga neće biti mira u Izraelu, ali ni na Bliskom istoku. Potrebne su nam jake vođe na obje strane, vođe koje su spremne na kompromis. Nažalost, ta riječ ne postoji u rječniku političkih vođa, a pogotovo se to odnosi na palestinske vođe koje su propustile veliki broj prilika za kompromis. Od Sporazuma u Oslu pa sve do danas. Oni žele cijeli svoj teritorij nazad, žele Jeruzalem za svoj glavni grad i žele pravo na povratak. Mogućnost povratka na nešto što je bilo prije je iluzija, san koji se ne može ostvariti i ako niste spremni na kompromis, onda je teško očekivati da se može postići bilo kakav dogovor i pred nama je onda samo jedan beskrajan sukob.

Komentiraj