Nekoliko prethodnih desetljeća obilježila su ulaganja u vjetroelektrane i solarne panele, a nadolazeće desetljeće – procjenjuje se – svakako će obilježiti eksploatacija geotermalnih izvora. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, trenutačno je u Hrvatskoj aktivno ukupno sedam eksploatacijskih polja i 14 istražnih prostora za geotermalne vode. Što se tiče investitora, istražne radove na navedenim područjima provode četiri privatna domaća investitora, a prisutno je i sedam trgovačkih društava koje su osnovale jedinice lokalne i regionalne samouprave. Upravo gradovi i županije pokazuju iznimno puno interesa za geotermalne projekte jer im pružaju mogućnosti za snažniji razvojni iskorak. Megawatt je istražio kako su svoje geotermalne potencijale počeli iskorištavati Bjelovar i Vukovar te na koji način bi upravo geotermalni izvori u budućnosti mogli donijeti itekako veliku korist.

Naime, uz potencijalnu proizvodnju električne energije, geoterme se mogu koristiti za toplinarstvo, ali i u poljoprivredi za, primjerice, grijanje staklenika. Trošak takvog načina grijanja staklenika je neusporediv s plinom, pa čak i sa solarima. Okvirno govoreći, kaže Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike, jedna bušotina može biti dostatna za grijanje cca 35.000 m2 staklenika, dok bi za isti takav staklenik, ako bismo se odlučili za solare, bilo potrebno osigurati isto toliko kvadrata zemljišta na kojem bi bili instalirani. Pritom proizvodnja energije kroz geoterme funkcionira 0-24, neovisno o vanjskim uvjetima, za razliku od drugih obnovljivih izvora, dok su troškovi stabilni i dugoročno predvidljivi – što je osobito bitno u vremenima u kojima živimo. Naravno, komercijalna upotreba geotermalne energije još je u povojima, ne samo u Hrvatskoj nego i na razini EU-a. Gradovi i županije imaju niz ograničavajućih faktora, prvenstveno visoke početne investicije. Cijene izgradnje bušotina su i dalje visoke, a pritom postoji i rizik hoće li se i, ako da, na kojoj dubini pronaći voda koja ima dovoljnu temperaturu. Zato brojne jedinice lokalne i regionalne samouprave zapinju u daljnjem razvoju projekta nakon obavljene studijske faze. No geotermalni projekti su u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti pa će se tako prvi put u Hrvatskoj razvijati i toplinarski projekti.

Prva geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara. U naselju Veliko Korenovo pronađena je voda topline oko 32 stupnja i to je početak priče budućih toplica koje će se graditi u Bjelovaru. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

Prema Planu razvoja geotermalnog potencijala RH odredit će se prostor na kojem će se taj potencijal eksploatirati. Taj prostor je u konačnici geološki uvjetovan. Martina Tuschl ističe:

„Obuhvat Plana razvoja odnosi se na prostor panonskog bazena u koji spadaju gotovo sve kontinentalne županije. U većini njih imamo iznadprosječni geotermalni gradijent i to, ako uspoređujemo s europskim prosjekom, viši čak do 60 posto. To stavlja Hrvatsku na visoku poziciju kada govorimo o mogućnostima iskorištavanja geotermalne energije. No činjenica je da nam tek predstoji u potpunosti realizirati taj potencijal. Samo istražne bušotine, kao prvi korak u procesu, koštaju u prosjeku otprilike šest do sedam milijuna eura i to se pokazuje kao nepremostiva prepreka za JLS-ove. Zato u budućnosti očekujemo više novca iz EU fondova za deriskiranje projekata, ali i privatne investitore bez čijih ulaganja neće doći do značajnijih pomaka u korištenju geotermalnih potencijala. Benefiti za lokalnu zajednicu brojni su, pogotovo u toplinarstvu i poljoprivredi. Uz niske troškove proizvodnje toplinske energije, geoterme su stalno dostupne te imaju mogućnost pokrivanja ukupnog vršnog opterećenja. Pritom primjena geotermalne vode u poljoprivredi ima širok raspon te zahvaća cijeli lanac poljoprivredno-prehrambene industrije – od uzgoja do obrade i skladištenja. Princip o kojem govorimo u poljoprivredi vrijedi i za toplinarstvo, odnosno grijanje komunalnih objekata, tvorničkih pogona ili kućanstava. Jednom kad se postavi i uz ispravno održavanje, ‘vruća voda’ može biti gotovo neograničeni i potpuno obnovljiv izvor energije. Sve to u konačnici dovodi do smanjenja ugljičnog otiska i povećanja energetske neovisnosti, odnosno povećava se otpornost lokalnih zajednica na posljedice klimatskih promjena.“

Uz potencijalnu proizvodnju električne energije, geoterme se mogu koristiti za toplinarstvo, ali i u poljoprivredi za grijanje staklenika, što je puno jeftinije od grijanja plinom

Budući da je zbog spomenutih razloga – uglavnom zbog visoke cijene – iskorištavanje geotermalnih izvora u Hrvatskoj vrlo skromno, a lokalne jedinice to bez partnera ne mogu financirati, posljednjim su izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te Zakona o Agenciji za ugljikovodike toj agenciji proširene ovlasti pa tako ona sada može obavljati istražne radove u svrhu razvoja geotermalnog potencijala. Drugim riječima, Agenciji je otvoren prostor za osnivanje svoje tvrtke za geotermalne projekte. Dodatna mogućnost su NPOO i EU fondovi, a važno je istaknuti da će geotermalni projekti uspjeti samo uz operativnu, financijsku i tehničku potporu države.

Kroz mjeru Nacionalni plan oporavka i održivosti (NPOO) Agenciji su odobrena sredstva u iznosu od 225 milijuna kuna namijenjenih za potvrđivanje geotermalnog potencijala koji podrazumijevaju snimanje geofizičkih podataka te izradu dviju istražnih bušotina, a u svrhu korištenja geotermalne energije u toplinarstvu. Očekuje se i dodatnih nekoliko desetaka milijuna eura iz Operativnog programa konkurentnost i kohezije, a pripremaju se i novi projekti u sklopu nove Višegodišnje financijske omotnice.

‘Prilikom iskorištavanja obnovljivih izvora energije smanjuje se emisija ugljičnog dioksida u atmosferu te nastaje čišći okoliš’, rekao je Branko Knežević, viši stručni suradnik za energetsku učinkovitost Grada Vukovara. FOTO: Grad Vukovar

Kad su u pitanju primjeri lokalne zajednice, Bjelovar sve više istražuje geotermalne potencijale, a trenutačno su u tijeku čak tri velika projekta vezana baš za ovaj vid obnovljive energije. Kako kaže gradonačelnik Dario Hrebak, potencijal geotermalnih izvora u Bjelovaru velik je, svi znaju za njega i 30 godina se nije puno napravilo. No zbog budućnosti Bjelovara koja uključuje energetsku samodostatnost, prepoznala se važnost geotermalne energije:

„Napravili smo jednu bušotinu na 500 metara, a uskoro kreće i bušenje druge na 1500 metara, u financiranju čega će nam pomoći i Europa. Na prvoj, u naselju Veliko Korenovo, pronađena je voda topline od oko 32 stupnja i ona je početak priče naših budućih toplica koje želimo izgraditi u sljedećim godinama. Druga, buduća bušotina, također se nalazi u Velikom Korenovu, nekoliko kilometara od prve. Stručnjaci procjenjuju da je toplina vode na 1500 m oko 70 stupnjeva, što je idealno za grijanje toplica, ali i razvoj plasteničke industrije te grijanje poslovne zone koja će niknuti u neposrednoj blizini. U geotermi je budućnost, posebice u ova današnja nestabilna vremena, vremena inflacije i nemira u svijetu, to je postalo svima jasno. Grad Bjelovar pet godina radi na tome i nastavit ćemo u tom smjeru. Priča je to koja ne ide preko noći, procedura je izuzetno zahtjevna da biste bilo što mogli napraviti, od dokumentacije do dozvola za eksploataciju. No svjesni smo vrijednosti na kojoj leži naš grad, stoga gledamo kako u budućnosti Bjelovaru osigurati samoodrživost, koja je veliki mamac za investitore. Ljudi su sve svjesniji vrijednosti koje pružaju obnovljivi izvori energije i znaju da tamo gdje postoje geotermalni izvori novac nikako nije bačen. Za lokalnu zajednicu to je samo veliki plus jer dolaskom investitora, koji će imati niže cijene energenata i različite povoljnosti koje nudi lokalna samouprava, značit će to otvaranje novih radnih mjesta, rast plaća, razvoj gospodarstva u svim smjerovima.“

‘Geotermalni projekti su u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti pa će se tako prvi put u Hrvatskoj razvijati i toplinarski projekti’, kaže Martina Tuschl iz AZU-a

U Bjelovaru je, inače, prvi projekt korištenja geotermalne energije u Hrvatskoj – geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni koja je otvorena 2019. – drugi projekt su Terme Bjelovar, treći je grijanje zone i razvoj poljoprivrede u Velikom Korenovu, a četvrti nova bušotina koja bi u budućnosti mogla grijati najveće gradske stambene zgrade i javne zgrade. Geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni inozemni je kapital, riječ je o najvećoj elektrani u kontinentalnoj Europi s binarnom tehnologijom, snage 16,5 MW i vrijednoj oko 325 milijuna kuna. Terme Bjelovar su projekt vrijedan oko 250 milijuna kuna. Gradonačelnik Hrebak kaže:

„Bazenski kompleks imat će sedam bazena čija je ukupna vodena površina oko 3600 m2. U sklopu će se nalaziti i veliki olimpijski bazen sa svim propisanim standardima za regionalna, nacionalna i međunarodna natjecanja, tek treći takav u Hrvatskoj. Kada govorimo o drugoj bušotini koja je u planu, Gradu Bjelovaru nedavno su odobrena dva projekta važna za njezinu gradnju. Točnije, odobreno je sufinanciranje za izradu dokumentacije vrijedne oko dva milijuna kuna te sufinanciranje gradnje same bušotine vrijedne 25 milijuna kuna. Projekti su sufinancirani Programom ‘Energija i klimatske promjene’ Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, koji financiraju Kneževina Lihtenštajn, Norveška i Island u svojstvu zemalja donatora te programskog partnera Energetskog instituta Hrvoje Požar. Toplinski kapacitet na tom bi mjestu trebao biti veći od četiri megavata. Bušotina koja će se bušiti na oko 1500 m grijala bi i toplice, koje trenutačno čekaju natječaj za financiranje u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, smještajne kapacitete uz toplice, ali i buduću poslovnu zonu Veliko Korenovo, koja će biti jedna od najvećih u kontinentalnoj Hrvatskoj, na prostoru od 80 hektara. To je atraktivna priča – smanjenje emisije CO2, korištenje obnovljivih izvora energije i povoljni utjecaj na klimatske promjene.“

Buduće Terme Bjelovar su projekt vrijedan oko 250 milijuna kuna, a bazenski kompleks imat će sedam bazena čija je ukupna vodena površina oko 3600 četvornih metara. FOTO: Grad Bjelovar

Izuzetno je važno, kaže Hrebak, znati iskoristiti potencijale. U svemu tome ne može biti samo jedan čovjek pa je Grad Bjelovar okupio najbolje stručnjake u Hrvatskoj. Osim jeftinijeg grijanja, cilj je stvaranje najkonkurentnijeg poslovnog okružja u državi jer će svakom poduzetniku jeftinija energija omogućiti da bude konkurentniji na tržištu, a u Bjelovaru će tako svaka kuna investicije vrijediti više:

„U Hrvatskoj ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni što znači iskoristiti izvore obnovljive energije. Istina je da se nešto pomaknulo s mrtve točke posljednjih godina, no smatram da nam se nudi puno više od onoga što smo uzeli. Hrvatska doista ima velike količine alternativnih načina iskorištavanja energije, što je u svijetu sve traženije. Vjerujem da će u narednim godinama doći do preokreta jer to je neminovno i u ekološkom smislu i u smislu neovisnosti. Grad Bjelovar ima puno planova, posebice u smislu samoodrživosti. Nažalost, mali smo i financijske mogućnosti su nam ograničene. Tako ćemo nastojati u budućnosti, gdje nas čekaju nove financijske omotnice koje stižu iz Europe i koje treba iskoristiti. Geoterma je budućnost svih nas, pa tako i Bjelovara.“

Da je geoterma budućnost prepoznali su i u Vukovaru pa je Grad izradio tehničko izvješće geotermalnog potencijala na svom području. Na temelju dostupnih podataka o ispitivanju bušotina na području Vukovara napravljena je preliminarna analiza proizvodnih mogućnosti s ciljem povećanja protočnih kapaciteta. U izvješću je proveden i proračun izlazne toplinske snage na razmatranim bušotinama, a navedene su i tehnološke mogućnosti uporabe geotermalne vode za toplinarstvo te mogućnosti financiranja projekta proizvodnje geotermalne vode putem EU fondova. Sukladno izrađenom izvješću Agenciji za ugljikovodike poslan je prijedlog za raspisivanje nadmetanja za dodjelu odobrenja za istraživanje geotermalnih voda na predloženom istražnom prostoru „Vukovar“. Paralelno, s izrađenom dokumentacijom Grad Vukovar s islandskim projektnim partnerom EFLA Consulting Engineers prijavio se na Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije“ Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

U Vukovaru planiraju i kombinirano korištenje solarne energije postavljanjem fotonaponskih panela na prostor oko eksploatacijskih i utisnih bušotina. FOTO: Grad Vukovar

Kako kažu u Gradu, projektom istraživanja i eksploatacije geotermalne vode želi se stvoriti tehnološka osnova za primjenu obnovljivih izvora energije u grijanju grada Vukovara i s njim povezanih naselja na taj način da se toplina vode crpljene iz geotermalnog vodonosnika koristi za zagrijavanje optočne vode u postojećem sustavu gradskog grijanja, a prije ponovnog utiskivanja u geotermalni vodonosnik se preostala korisna toplina iskoristi za zagrijavanje staklenika:

„Planirano je i kombinirano korištenje solarne energije postavljanjem fotonaponskih panela na prostor oko eksploatacijskih i utisnih bušotina te na krovove objekata u kojima će biti smještena oprema za geotermalni sustav. Proizvedenom električnom energijom napajat će se lokalna trošila – rasvjeta, pumpe, ventilacija – a eventualni viškovi električne energije predavat će se u elektroenergetsku mrežu. Zamjenom sadašnje potrošnje fosilnih goriva i biomase korištenjem geotermalne energije, godišnja emisija CO2 smanjila bi se za 4.452,30 tona. Dobiti lokalne zajednice pri iskorištavanju obnovljivih izvora energije su povoljnija cijena energije što je bitno danas kada je cijena energije značajno povećana te svakim danom raste. Prilikom iskorištavanja obnovljivih izvora energije u značajnoj mjeri se smanjuje emisija CO2 u atmosferu te nastaje čišći okoliš ugodniji za život.“

Na temelju projektne dokumentacije za istraživanje bušotina u Vukovaru, izgradit će se sunčane elektrane na 12 gradskih objekata – vrijednosti 5,8 milijuna kn

„Implementacijom infrastrukturnih aktivnosti ovog projektnog prijedloga odnosno izgradnjom sunčanih elektrana kroz dvanaest pilot projekata – ugljični otisak bit će manji za gotovo 932 MWh. Prema tome, udio zelene energije u ukupnoj potrošnji predmetnih nekretnina iznosit će oko 53% te će se smanjiti emisija CO2 za oko 148 t/godišnje. Solarno termalno polje u Borovu naselju zajedno s ugrađenom solarnom elektranom koji se nalazi na krovu toplane u 100%-tnom iznosu izgrađene su iz vlastitih sredstava gradske tvrtke Tehnostan. Očekivani godišnji prinos solarnog polja iznosi oko 900 MWh, što je ušteda od 230.000 kuna. Ova investicija ima i pozitivan učinak na okoliš i zdravlje ljudi jer se smanjuju emisije CO2 u okoliš za 210 tona godišnje.“

Do sada je, ističu u Vukovaru, u Hrvatskoj u neznatnoj mjeri izražena svjesnost o potrebi korištenja obnovljive energije, no kako je tijekom ove godine cijena energije značajno povećana, počelo se razmišljati o alternativama te se polako i naša država okreće obnovljivim izvorima energije.

Solarno termalno polje u Borovu naselju toplinskom energijom snabdijeva centralni toplinski sustav Vukovara. FOTO: Grad Vukovar