EKSKLUZIVNO: Od Bozanića traže čistku u Glasu Koncila zbog najave poraza HDZ-a na izborima

 

EKSKLUZIVNO Zbog dodvoravanja Domovinskom pokretu ubrzava se razdor na Kaptolu, a dio umjerenog klera

NA KAPTOLU ESKALIRAJU PODJELE oko kolumne u kojoj je Ivan Miklenić žestoko napao Plenkovića zbog raspisivanja izbora u koronakrizi i posredno podržao Miroslava Škoru. Kako to nije prvi put da Miklenić stvara privid da kompletni Kaptol agitira za tvrdu desnicu, Bozanić se našao pod pritiskom da ga smijeni

Unutar Kaptola sve više jača ona struja koja smatra da Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila, treba biti smijenjen s funkcije koju obnaša, otkrila su Nacionalu dva izvora bliska crkvenom miljeu, navodeći razloge zašto se unutar Kaptola sve jače čuje takvo mišljenje. Miklenić je prije nekoliko dana napisao kolumnu po kojoj bi se moglo zaključiti da Kaptol smatra da će HDZ, prema svemu sudeći, izgubiti nadolazeće parlamentarne izbore te kako je Kaptol počeo dramatično mijenjati svoju retoriku prema toj stranci već na samom početku predizborne kampanje.

Izvori bliski Kaptolu tvrde kako ta struja smatra da je Miklenić u toj kolumni, kao i nedavno uoči unutarstranačkih izbora u HDZ-u, ponovo zloupotrebio funkciju koju obnaša. Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a za Nacional je izjavio kako je Miklenićeva kolumna razotkrila podjelu unutar Kaptola uoči parlamentarnih izbora te kako stvara dojam da je Kaptol počeo posredno agitirati za tvrdu desnicu utjelovljenu u Domovinskom pokretu Miroslava Škore.

Sve to pokazuje da raslojavanja na desnoj političkoj sceni predstavljaju popriličan izazov i za Kaptol, ali i samog kardinala Josipa Bozanića. Ali pozadina tog raslojavanja, barem tako Nacionalu kaže izvor upoznat sa zbivanjima unutar HDZ-a, počela je razotkrivati i jedan izigrani unutarstranački dogovor povezan s Davorom Ivom Stierom.

Sve se to počelo razotkrivati nakon kolumne koju je 12. svibnja napisao glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić. On je u toj kolumni žestoko napao aktualnu vlast i premijera Andreja Plenkovića zbog raspisivanja izbora u vrijeme dok se država još suočava s koronakrizom, a prije stvarnog suočavanja s gospodarskim posljedicama te krize.

Miklenić je u kolumni ustvrdio da su izbori u ovom trenutku štetni za Hrvatsku i da će zemlja zbog toga pretrpjeti katastrofalne posljedice – ali je napisao i nešto što se može shvatiti kao da Crkva misli da bi HDZ i Plenković te izbore mogli izgubiti. Naime, napisao je da bi aktualna vlast preostalih šest mjeseci mandata trebala iskoristiti za suočavanje s krizom, a ne u bijegu od krize, te ustvrdio da ako sadašnja vladajuća garnitura ne poduzme vrlo konkretne korake „glede jačanja proizvodnje, osobito poljoprivredne, glede jačanja stupnja energetske i financijske neovisnosti, nego radije raspusti Hrvatski sabor, sljedeća će se vladajuća garnitura s tim istim pitanjima suočavati sa zakašnjenjem dugim barem godinu dana jer ranije neće biti sposobna pohvatati ni sve konce da bi mogla donositi prave odluke“.

Miklenić smatra da će HDZ ako sada krene u izbore, te izbore i izgubiti jer se Vlada nije suočila s posljedicama krize, već od nje bježi, a Plenkovića je prozvao zbog kompromiserstva i nedonošenja odluka

Ako bi HDZ s Plenkovićem na čelu ponovno osvojio vlast, logično je očekivati da bi Vlada nastavila ondje gdje je stala – a ne da bi joj trebalo godinu dana da pohvata sve konce. Drugim riječima, Miklenić je prognozirao poraz HDZ-a na izborima, koje će Vlada raspisati nakon raspuštanja Sabora.

Miklenić je Plenkovićevu Vladu opisao kao vladajuću garnituru koja je, „vođena parolom stabilnosti, političkim i ideološkim kompromiserstvom, sve do sada izbjegavala donošenje rješenja koja jedina odgovaraju hrvatskim konkretnim prilikama uzimajući u obzir stvarne hrvatske komparativne prednosti“.

Time je Plenkovića zapravo prozvao zbog kompromiserstva i nedonošenja odluka, što su dvije kategorije koje Plenkoviću zamjeraju i s lijevog i s desnog političkog spektra. Ovakve Miklenićeve ocjene sugeriraju da se takva politika Plenkoviću zapravo nije isplatila odnosno da mu najveći dio onih radi kojih je radio kompromise na kraju neće biti zahvalan – nego će upravo „kompromiserstvo“ smatrati njegovom najvećom slabošću.

Miklenićeva kritika dolazi u trenutku kad u javnosti postoji percepcija da je zabrana rada dućana nedjeljom, nominalno zbog preporuke epidemiologa, zapravo bio ustupak Crkvi, čija su vrata vjernicima otvorena čak i prije no što su otvorene škole i ugostiteljski objekti. A bilo je i drugih sličnih očitih ustupaka Crkvi.

Kao jedan od glavnih razloga zašto je Miklenić sada napao Plenkovića urednik i kolumnist portala Telegram.hr Mladen Pleše ponudio je jedno zanimljivo, ali samo djelomično točno objašnjenje. On je, naime, u svojoj kolumni od 16. svibnja napisao da Miklenić ovaj put u svojoj kritici ima čak i podršku kardinala Josipa Bozanića te je ustvrdio sljedeće:

„Jedan od razloga nezadovoljstva Crkve je težak poraz Ive Stiera na unutarstranačkim izborima u vladajućoj stranci. To je u vrhu Katoličke crkve doživljeno kao nož u leđa, jer je Stier, opće je poznato, političar koji uživa bezrezervnu potporu Kaptola. S obzirom na to da je Stier, iako je bio favorit, doživio pravi izborni debakl, ispao je iz najužeg stranačkog vodstva pa će od sada biti potpuno marginaliziran. Vrh Katoličke crkve za takav neslavni politički slom Ive Stiera smatra izravno odgovornim upravo Andreja Plenkovića.“

Zašto bi vrh Katoličke crkve za slom Stiera izravno odgovornim smatrao Andreja Plenkovića? Odgovor na to pitanje dao je prošli tjedan jedan od visokih izvora Nacionala blizak i Davoru Ivi Stieru i pojedincima iz vrha HDZ-a. Taj izvor tvrdi da je između Plenkovića i Stiera, iako je Stier bio u suprotnom timu, koji je predvodio Miro Kovač, postojao tajni dogovor:

„Između Plenkovića i Stiera postojao je dogovor da će Stier proći. Taj dogovor Stier je potvrdio i s Davorom Božinovićem, kao bliskim Plenkovićevim suradnikom, ali i s još jednom osobom iz vrha stranke. Međutim, ispostavilo se da Plenković taj dogovor nije ispoštovao i da Stier – na iznenađenje mnogih i unatoč predviđanjima – nije prošao.“

Ovi navodi otvaraju mnoga pitanja o načinu na koji su se provodili izbori u HDZ-u jer podrazumijeva da su ljudi iz Plenkovićevog tima trebali dobiti nalog da glasaju za Stiera – ili pak da su Plenkovićevi ljudi mogli na neki drugi način kontrolirati rezultate izbora. Riječ je o tezi koja je aktualizirana nakon objave kolumni Ivana Miklenića i potom Mladena Plešea. A potom su je pojedinci iz HDZ-a Nacionalu potvrdili, produbili i dodatno elaborirali.

Stier je nedugo prije početka unutarstranačke kampanje slovio kao kandidat za predsjednika stranke pa je mnoge iznenadilo kad se na press konferenciji u zagrebačkom Klubu književnika 25. siječnja pojavio u društvu Mire Kovača i Ivana Penave, ali ne kao kandidat za predsjednika stranke, jer je tu ulogu preuzeo Miro Kovač, nego kao kandidat za jednog od četiri potpredsjednika HDZ-a. Većina predviđanja išla je za tim da će iz tima Mire Kovača u vodstvo stranke proći upravo Stier, dok drugi kandidati nisu bili toliko izvjesni, no na kraju se dogodila premoćna pobjeda cijelog tima Andreja Plenkovića, dok nijedan kandidat iz Kovačeve Opcije za promjene nije prošao – pa ni Stier.

Sam Stier nije sretan s time što se njegovo ime povezuje uz previranja unutar Kaptola. On je vrlo blizak kardinalu Josipu Bozaniću, nije sklon nikakvim zauzimanjima pozicija unutar crkvenog miljea, a u posljednje vrijeme dao je i nekoliko izjava koje pokazuju da nije sklon nikakvim konfrontacijama sa Plenkovićem.

Stoga stoje tvrdnje da je i vrh Katoličke crkve, ne samo njeno desno krilo, nesretan zbog Stierova političkog sloma, pa čak i da za to izravno odgovornim smatra Andreja Plenkovića. Ali to zasigurno ne znači da vrh Kaptola podržava ono što je Miklenić objavio u svojoj kolumni.

Jer Plenković i HDZ na razne načine nastoje biti koncilijantni prema Kaptolu. Plenković se početkom godine dvaput susreo s visokim izaslanicima Crkve i s njima imao razgovore. Koncem siječnja, u povodu početka hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, Plenković je primio predstavnike Vijeća biskupskih konferencija Europske unije na čelu s njegovim predsjednikom, luksemburškim nadbiskupom i kardinalom mons. Jean-Claudeom Hollerichom, te predstavnike Konferencije europskih crkava na čelu s njezinim predsjednikom, pastorom Christianom Kriegerom.

Tom sastanku prisustvovali su i nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić te nadbiskup zagrebački kardinal mons. Josip Bozanić. Uz Plenkovića, na sastanku su bili i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, kao i ministri te saborski zastupnici. Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili niz aktualnih tema od značaja za budućnost Europe. Početkom siječnja Plenković je primio Antuna Škvorčevića, požeškog biskupa i predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog. Njih dvojica razgovarali su o nastavku suradnje na socijalnom, kulturnom i obrazovnom planu. Plenković je tada istaknuo predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom.

Prošlog petka ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u pratnji Mate Granića bio je u obilasku Zagrebačke katedrale. Kardinal Josip Bozanić s njima se susreo i neposredno nakon toga je novinarima dao jednu indikativnu izjavu upitan za Miklenićevo kritiziranje mogućeg održavanja parlamentarnih izbora u srpnju. Rekao je da se Katolička crkva ne miješa u to kada će biti parlamentarni izbori, napomenuvši da je glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u svom komentaru iznio privatno mišljenje. On je o tome rekao:

Što se tiče izbora, o tome Crkva nema što reći. To određuju oni koji vode državu i to nije pitanje Crkve, to je privatno mišljenje. Vjerujem dobronamjerno, ali to je privatno mišljenje.“

Izvor blizak kaptolu smatra da Bozanićevo ograđivanje od Miklenića odražava puno dublje nezadovoljstvo nekih crkvenih krugova Miklenićem, naročito jer to nije prvi put da se ponaša neprimjereno

Izvor blizak Kaptolu kaže da ovo Bozanićevo ograđivanje od Miklenića održava puno dublje nezadovoljstvo nekih crkvenih krugova Miklenićem, naročito zato što to nije prvi put da se Miklenić ponaša neprimjereno. Priznavši da u Crkvi Miklenić ima podržavatelja, o tomu taj izvor kaže:

„Opet je prešao mjeru. Iako to ne znači da on nema svoju publiku, naročito u radikalnijem dijelu Crkve. Međutim, umjereni dio Crkve misli da Miklenić zloporabi svoju funkciju te stvara sve veći pritisak na Bozanića da ga smijeni s te funkcije. Širi se konsenzus da Miklenić ne bi duže trebao ostati na tom mjestu.“

Miklenić je i u drugoj polovici ožujka napisao jednu kolumnu zbog koje je premijer Andrej Plenković bio jako nezadovoljan, jer ju je doživio kao skandalozno svrstavanje dijela Crkve uz Miru Kovača na izborima u HDZ-u. Evo kako je tu kolumnu prokomentirao izvor blizak Plenkoviću:

„Kolumna je objavljena u tjednu uoči unutarstranačkih izbora i predstavlja čin nikad dosad zabilježenog svrstavanja crkvenog glasila u korist jedne stranačke struje. Glas Koncila se kao katoličko glasilo nikada nije opredjeljivao ni za jednu stranu u državi, pa tako ni za ijednu političku stranku, niti bi to smio činiti. Ali ovaj put umiješao se na stranu hametice poražene struje predvođene Mirom Kovačem. Miklenić se u ovoj situaciji pretvorio u eksponenta radikalne struje HDZ-a.”

Miklenić je kolumnu objavio pod naslovom „Raskol ili bolje služenje”. Naoko je napisana prilično uvijeno, ali opet na način da su je u Plenkovićevom taboru primili i iščitali kao „nož u leđa Plenkovića, ali i kardinala Josipa Bozanića”.

Drugi dio te kolumne Plenkoviću bliski izvori doživjeli su kao Miklenićevu kritiku novopotvrđenog predsjednika HDZ-a. Miklenić u tom dijelu piše:

„Stoga je očito da nije dovoljno da novi predsjednik političke stranke bude neposredno izabran, jer premda i tako izabran, može biti autoritaran, isključiv, paternalistički, tj. može postati zaprjeka stvarne demokratizacije političke stranke, a to ujedno znači uvelike i zaprjeka demokratizacije hrvatskoga društva u cjelini.”

Sve to u umjerenijim crkvenim krugovima smatraju štetnim za poziciju Crkve jer se Crkva ne bi trebala izravno uplitati u politiku. A to je ono što Miklenić kontinuirano čini, pa sada jačaju pritisci da ga Bozanić smijeni. No ima i mišljenja da bi davanje otkaza Mikleniću u ovom trenutku moglo biti i kontraproduktivno i dodatno mobilizirati desnicu unutar crkvenih redova jer bi se to moglo tumačiti i kao pokušaj cenzure, ali i nejednakih kriterija jer takvih reakcija nije bilo kad je Miklenić svojedobno pisao protiv SDP-ove vlade.

 

Komentiraj