Đulić: ‘Gradska uprava će do kraja mandata riješiti pitanje Gredelja i Zagrepčanke’

Goran Đulić, predsjednik Vijeća GČ-a Trnje, govori o komunalnim akcijama u 2022. godini i tvrdi da je Trnje postalo novo središte Zagreba

 

U Vijeću Gradske četvrti Trnje nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora osam od 15 mandata osvojili su zastupnici platforme Možemo! s koalicijskim partnerima. Tako je natpolovičnom većinom na mjesto predsjednika Vijeća izabran Goran Đulić iz stranke Možemo!, koji je za Zagreb News govorio o komunalnim problemima na Trnju te kako ih planira riješiti sa smanjenim proračunom za ovu godinu.

Prema Đulićevim riječima, proračun Vijeća gradske četvrti Trnje u 2022. iznosi 6,8 milijuna kuna, što je za 1,2 milijun kuna manje nego u 2021. godini. “Sa smanjenjem bit će izazovno donijeti Plan komunalnih akcija za 2022. godinu, ali cilj je nastaviti trend koji je preuzet nakon promjene u Vijeću prošle godine. Imamo fokus isključivo na komunalne potrebe stanovnika i pomoć javnim institucijama kojima je osnivač Grad. Isto tako namjeravamo prebaciti veći fokus na one dijelove Trnja koji nisu u jednakoj mjeri razvijeni te ih jače i sadržajnije pomagati kako bi se izjednačila razvijenost određenih dijelova gradske četvrti”, rekao je Đulić.

Tako ove godine planiraju nastavak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za probijanje Lučićeve ulice kako bi se spojila Avenija Vukovar i Slavonska avenija te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se uredio koridor Prisavlje te ulice: Koturaška, Bednjanska, Plitvička, Zelinska, Unska i Miramarska cesta. U planu je i izgradnja desnog skretača od autobusnog kolodvora do Vukovarske, izrada tehničke dokumentacije za bukobran na Slavonskoj paralelno uz ulicu Cvijete Zuzorić i kompletna optimizacija rada semafora na križanjima Vukovarske i Držićeve, odnosno Vukovarske ulice i Hrvatske bratske zajednice. “S trnjanske strane u 2022. godini u sklopu programa održavanja javnih prometnih površina i građevina u planu je zamjena prijelaznih naprava na Mostu slobode i Jadranskom mostu, treća faza izvanrednog održavanja Mosta slobode i projekt izvanrednog održavanja petlje na Držićevoj”, ispričao je Đulić.

Dotaknuo se i projekata koji ove godine neće ići u realizaciju, a koje smatra najvažnijima za Zagreb. Tu misli na Gredelj, Zagrepčanku i Paromlin, zbirne površine od 26 hektara koji su desetljećima prepušteni propadanju. “Paromlin kao novu centralnu gradsku knjižnicu te prostore Gredelja i Zagrepčanke gradska uprava će sigurno do kraja mandata riješiti kako bi Trnje i Zagreb dobili novi centar grada. Također, na prošloj sjednici, Vijeće gradske četvrti Trnje, u suradnji s GČ-om Trešnjevka jug, jednoglasno je donijelo zaključak o uređenju okretišta na Savskom mostu kroz koji dnevno prođe više tisuća ljudi i koji je trenutno najpraktičniji prilaz Savi”, rekao je Đulić.

Napomenuo je kako je Trnje površinom jedno od tri najmanje gradske četvrti, a s druge strane s prosječnom gustoćom stanovnika od 5,745 stanovnika po kvadratnom kilometru čak je četiri puta gušće naseljeno od prosjeka Zagreba i ima tendenciju kontinuiranog naseljavanja. “Rezultat toga posljedično je veliki pritisak prvenstveno na vrtiće, a i škole vezane uz upis nove djece. Sukladno tome, Mjesni odbor Sigečica je u studenome donio zaključak, a podržalo ga je Vijeće gradske četvrti za izgradnju novog vrtića na uglu Folnegovićeve i Rapske”, istaknuo je Đulić.

Za problem poplava koje su se ranije događale nakon izlijevanja velikih količina oborinskih voda tvrdi da se polako rješava s obzirom na to da je Trnje jedno od najstarijih zagrebačkih naselja pa je i među prvima bilo u redu za izmjenu odvodne infrastrukture. “Naravno, problemi i dalje postoje, posebno u najstarijim dijelovima Trnja no to je dobrim dijelom riješeno kroz Plan komunalnih aktivnosti za 2021. u pojedinim mjesnim odborima”, kazao je Đulić.

Što se zelenih površina tiče, smatra kako zahvaljujući nasipu i Savi Trnje ima ogromnu zelenu oazu. Također, istaknuo je kako su određeni dijelovi Trnja koji su planski građeni zadržali male zelene oaze unutar svojih mjesnih odbora. “S druge strane pojedini dijelovi Trnja poput Vrbika i Martinovke urbanistički su devastirani prevelikom izgradnjom. U tom kontekstu postoji potreba za revitalizacijom zelenih oaza koje su kroz protekla desetljeća nestale. Cilj nam je sustavno pristupiti iskorištavanju savskog nasipa s dodatnim sadržajima, primjerice javni WC kod Boćarskog doma. A nedavno su pokrenuti inicijalni razgovori s Učiteljskim fakultetom oko valorizacije 1,3 hektara zelene površine u sklopu njihova dvorišta kako bi se to područje uredilo u javni park”, rekao je Đulić.

Na kraju je ustvrdio kako je Trnje danas doslovno centar grada, napomenuvši da i Vlada RH zasjeda u Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci. “Mogućnost da se za petnaestak minuta pješke dođe do Trga bana Jelačića s jedne strane i petnaest minuta do Save s druge strane, Trnje definira kao top lokaciju za život. Zato postoji i veliki pritisak za izgradnjom novih stanova koji je najveći u Starom Trnju. No kako ova gradska četvrt ima četiri puta veću gustoću naseljenosti od gradskog prosjeka, dodatni pritisak kroz naseljavanje sigurno bi smanjio kvalitetu života svih Trnjana s obzirom na već sada preveliku komunalnu i prometnu opterećenost. Zagreb se mora širiti i graditi, no iz perspektive Trnja podržavam da se taj trend izgradnje veže uz one gradske četvrti koje nisu toliko zagušene”, zaključio je Đulić.

Komentiraj