Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) odbio je zahtjev za pristup informacijama kojim se, između ostaloga, tražio zbirni popis primljenih, riješenih i neriješenih predmeta osam zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana navodeći kako je zatražena ”informacija klasificirana stupnjem tajnosti”.

U zahtjevu koji je podnio zagrebački poduzetnik Hrvoje Šimić tražio se navedeni popis zaprimljenih i riješenih predmeta u 2016. za bivšeg glavnog državnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, Jasminu Dolmagić, Gordanu Haraminu Hranilović, Inku Jurišić, Mirtu Kuharić, Dragu Marincela, Marinku Orlić i Andreju Šurinu Marton.

DORH je zahtjev odbio budući da su traženi podaci proglašeni tajnima Zakonom o državnom odvjetništvu i podzakonskim propisima. No, najnovije rješenje DORH-a uslijedilo je nakon što je njihovo prethodno rješenje iz kolovoza bilo pobijeno odlukom Povjerenice za informiranje Anamarije Muse kojom se ističe kako je ”neprihvatljivo uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da je ista klasificirana stupnjem tajnosti”.

U rješenju Povjerenice za informiranje iz rujna naglašava se i kako je DORH donio rješenje bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez pribavljanja mišljenja Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost.

DORH je stoga dva mjeseca kasnije, u studenome, održao kolegij na kojem se odlučivalo i na temelju naknadno zatraženog mišljenja Vijeća za nacionalnu sigurnost koje je ”utvrdilo osnovanost klasificiranosti dokumentacije stupnjem tajnosti povjerljivo (POV)”.

Na temelju provedenog teksta razmjernosti i javnog interesa, kolegij DORH-a jednoglasno je zaključio kako prevladava zaštita zaštićenog interesa nad javnim interesom.

Podaci koji se štite oznakom ”POV” i sama ocjena obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, prema zadanim kriterijima, podaci su čijim bi otkrivanjem došlo do povrede osobnosti svakog dužnosnika jer ne postoji javni interes za otkrivanjem podataka. Upravo bi ti podaci, kako se ističe, ”doveli do neosnovane kritike od strane pojedinaca koji ‘popisne listove’ i ‘ocjenu’ ne sagledavaju u cilju analize rada već ciljane negativne slike o pojedinom dužnosniku”.

Naglašava se i da su zatraženi popisni listovi samo jedan od više kriterija za ocjenjivanje dužnosnika i njihovim iznošenjem u javnost ne bi se prezentirala potpuna i istinita informacija o radu dužnosnika već ”krnja informacija koja kao takva ne pridonosi cilju iz Zakona o pravu na pristup informacijama iz načela pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija”.

U rješenju DORH naglašava i da bi iznošenje zatraženih podataka utjecalo na samostalnost i neovisnost rada svakog pojedinog državnoodvjetničkog dužnosnika i DORH-a u cjelini te bi se ”krivo interepretirale nepotpune informacije”.

Ističe se i kako je postojećim zakonom zabranjen svaki oblik utjecaja, a posebno svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima te se zahjev za predajom zatraženih podataka ”iščitava upravo kao prisila prema državnoodvjetničkim dužnosnicima korištenjem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama i korištenjem medija”.

Slijedom navedenog, zaključuje se u rješenju DORH-a, davanjem zatraženih podataka ”naštetila bi se Ustavom definirana pozicija državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela i sigurnost građana odnosno svakog državnoodvjetničkog dužnosnika iz DORH-a, Uskoka i 22 općinska te 15 županijskih državnih odvjetništava”.

Komentiraj