Dolar je na svjetskim valutnim tržištima prema košarici valuta ojačao i prošloga tjedna, trećega zaredom, zahvaljujući povećanju kamata Feda i očekivanjima da će američki Kongres prihvatiti poreznu reformu.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio je prošloga tjedna 0,7 posto, na 112,60 jena.

No, američka je valuta ojačala prema europskoj, pa je cijena eura skliznula 0,2 posto, na 1,1750 dolara.

Kako je dolar ojačao i prema većini ostalih valuta, njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna ojačao blagih 0,05 posto, na 93,94 boda.

Kao što se i očekivalo, čelnici Feda povećali su na redovnoj sjednici ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,25 do 1,50 posto.

To je već treće povećanje kamata u ovoj godini, no zbog niske inflacije projekcije o rastu cijene novca u idućim godinama čelnici središnje banke ostavili su nepromijenjene, što je razočaralo ulagače u američku valutu, pa i nije imala značajniji poticaj od povećanja kamata.

Međutim, Fed je povećao procjenu rasta američkog gospodarstva u idućoj godini s prethodnih 2,1 na 2,5 posto.

“Izvedba američkog gospodarstva je dobra. Njegov rast nije temeljen na, primjerice, neodrživom rastu dugova… Svjetsko gospodarstvo ima dobru izvedbu i mi smo u sinkroniziranoj ekspanziji. Osjećam se dobro u vezi gospodarskih izgleda”, kazala je na konferenciji za medije predsjednica Feda Janet Yellen.

Podršku dolaru pružilo je i uvjerenje ulagača da će Kongres idućega tjedna prihvatiti poreznu reformu jer su, po izjavama republikanskih zastupnika, Zastupnički dom i Senat postigli dogovor o zajedničkom prijedlogu poreznih promjena.

A predloženom poreznom reformom bi se, među ostalim, smanjila porezna stopa na dohodak imućnijih građana, dok bi porezna stopa kompanijama bila srezana s 35 na 21 posto.

To bi moglo, kažu analitičari, potaknuti veći rast potrošnje i gospodarstva, što bi, pak, potaknulo inflaciju. A u tom bi slučaju Fed iduće godine mogao ubrzati tempo povećanja kamata.

Redovnu sjednicu prošloga su tjedna održali i čelnici Europske središnje banke (ECB), a kao što se i očekivalo, nije bilo nikakvih promjena u monetarnoj politici.

Čelnici ECB-a ponovili su da će provoditi poticajne mjere sve dok to bude potrebno, s obzirom da je inflacija i dalje niska. Uz to, povećali su procjene rasta gospodarstva eurozone u idućoj godini s prethodnih 1,8 na 2,3 posto.

Debitirao bitcoin

Pozornost ulagača privukao je prošloga tjedna i bitcoin, digitalna valuta, čijim se terminskim ugovorima počelo trgovati na čikaškoj CBOE Futures Exchange. Pri otvaranju trgovanja bitcoin je vrijedio 15.460 dolara da bi potom skočio na otprilike 18.000 dolara.

Bitcoin je kreiran 2009. godine i odnedavno se koristi za kupovinu široke lepeze proizvoda, a njegova cijena gotovo svakodnevno oštro oscilira.

“Koju god stranu u raspravi o bitcoinu zauzimali, nema spora da aktualna euforija i iznimna razina cjenovnih oscilacija nude hrabrima izvanredne prilike za špekulacije”, poručuje Stephen Innes iz brokerske kuće Oanda.