Desetljeće nakon Mandeline smrti, njegovo propalestinsko nasljeđe i dalje živi

Autor:

Foto: Unsplash

Nekoliko dana nakon što je u veljači 1990. pušten na slobodu nakon 27 godina zatvora, ikona borbe protiv aparthejda Nelson Mandela primio je palestinskog čelnika Jasera Arafata u medvjeđi zagrljaj.

Tada je to bila gesta jednako kontroverzna kao što je danas potpora Južne Afrike palestinskoj stvari, ali Mandela je odbacio kritike.

Arafatova Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) nepokolebljivo je podržavala Mandelinu borbu protiv vladavine bijele manjine i mnogi Južnoafrikanci vidjeli su paralele između nje i palestinskog otpora izraelskoj okupaciji.

“Imali smo sreće što smo uz njihovu potporu uspjeli ostvariti svoju slobodu… Moj djed … rekao je da je naša sloboda nepotpuna bez palestinske borbe”, prisjetio se njegov unuk Mandla Mandela u intervjuu uoči 10. obljetnice Mandelin smrti.

Od 3. do 5. prosinca Mandla Mandela, koji je također zastupnik vladajuće južnoafričke stranke ANC, bio je domaćin konferencije solidarnosti u Johannesburgu za Palestince.

Nazočili su članovi Hamasa, organizacije koju je Izrael obećao uništiti u znak odmazde za napad 7. listopada na južni Izrael u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a oko 240 ih je uzeto za taoce, prema izraelskim podacima.

Izraelsko bombardiranje Gaze od tada je ubilo više od 15.500 ljudi, prema vladi Gaze koju vodi Hamas, i raselilo više od tri četvrtine od 2,3 milijuna stanovnika Pojasa.

Prošlog mjeseca vladajući ANC podržao je prijedlog u južnoafričkom parlamentu da se obustave diplomatske veze s Izraelom dok ne pristane na primirje u Gazi.

“Anektirana zemlja”

“Palestinci još uvijek ne uživaju u potpunosti svoju slobodu na svojoj zemlji. Umjesto toga njihova je zemlja sve više i više anektirana, nešto s čime smo se također suočili u Južnoj Africi”, rekao je zamjenik predsjednika ANC-a za međunarodne odnose, Obed Bapela.

Izrael je osporio usporedbu s aparthejdom kao laž motiviranu antisemitizmom, ali mnogi Južnoafrikanci slijede Mandelino vodstvo.

“To je nešto oko čega on (Mandela) nikada nije napravio kompromis, a niti bismo mi trebali”, rekao je pjesnik i pisac Lebogang Mashile za Reuters.

Neki u južnoafričkoj židovskoj zajednici kritiziraju stav ANC-a, ističući da je i sam Mandela na kraju pokušao izgraditi mostove s Izraelom.

Povjesničar i autor knjige “Židovska sjećanja na Mandelu” (“Jewish Memories of Mandela”), David Saks, primijetio je da je Mandela bio jedini južnoafrički predsjednik koji je posjetio Izrael od 1994. – iako tek nakon što je napustio dužnost – i da je “dobio oduševljenu dobrodošlicu izraelske javnosti” obraćajući se tadašnjem premijeru Ehudu Baraku i tadašnjem predsjedniku Ezeru Weismanu sa “moji prijatelji”.

“On je pokazao put kojim su stvari trebale ići (diplomatski s Izraelom), ali (oni) nisu išli tim putem”, rekao je Saks.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.