Gošća Newsrooma televizije N1 bila je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja. Komentirala je prijepore oko mirovinske reforme i upozorila da ako svatko bude vukao na svoju stranu Hrvatska će stagnirati.

“Mirovinska reforma je preozbiljno pitanje da bi se prepucavali na dnevno političkim interesima i pozicijama. Ja mogu reći 65 je previše, zavisi tko radi, na kojem radnom mjestu, koliko mogu izdržati jer su sva radna mjesta različita.

I sada idemo sa 65 u mizerne mirovine. Ne rješava se problem, imamo situaciju da je skoro jednak broj zaposlenih i umirovljenika, ako to ne povećamo neće biti dobro, ako se nastavi iseljavanje tko će puniti mirovinski fond”, zapitala se Gordana Deranja.

“Uopće ne razumijem što se bitno dobiva s ovim 65 i 67. Nama je u HUP-u bilo bitno da se u mirovinu ide s 41 godinom staža. Sigurno da se moglo još o nekim stvarima raspravljati, primjerice o povlaštenim mirovinama, HUP je za to da se one izuzmu iz radničkog fonda.”, kaže Deranja i odbacuje tvrdnje pojedinih ministara da je to teško provedivo.

Kada je riječ o suradnji sa sindikatima, ističe da je Gospodarsko socijalno vijeće dijalog kojem nema alternative. Smatra da sindikati nisu smjeli napustiti GSV.

“Nismo ni mi u HUP-u uvijek zadovoljni radom GSV-a, često smo i mi i sindikati bili omalovažavani jer se donese zakon pa nas onda o tome obavijeste na GSV-u. Ali mislim da socijalni dijalog nema alternative.”

“Kada vidimo da se bitne suštinske reforme u Hrvatskoj ne provode onda oko bitnijih pitanja ne treba biti tvrdoglav i ići na silu nego postići konsenzus.” Podsjetila je da je sličan mirovinski zakon donijela i SDP-ova vlada. “Ne možeš danas jedno, sutra drugo, a mi smo taoci bildanja mišića pred izbore, a što je sudbina naroda i što će biti sutra gdje smo po tom pitanju”, zapitala se Deranja.

“Temeljem čega će biti veće plaće, tko će uplaćivati u mirovinski fond, neka mi netko odgovori na ta pitanja.”

Pojasnila je da s HUP Scoreom prate kako Hrvatska provodi reforme u odnosu na naše okruženje i zemlje koje su kasnije ušle u EU.

“Za 2018. je HUP score za dva boda pao. To ne znači da Hrvatska ne provodi reforme, ali znači da svi u okruženju to rade brže i učinkovitije od Hrvatske. Podaci nisu HUP-ovi nego su to podaci relevantnih institucija”, pojasnila je.