Prijatelji, u ove slavljeničke dane pomozite ako je u vašoj moći“. Bio je to novi novogodišnji apel iz objave na Facebook profilu Damira Kosa, danas suca u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda, a od 1992. do 1996. godine i zamjenika predsjednika Vojnog suda Republike Hrvatske do njegova ukidanja. Tim apelom sudac Kos krenuo je u novi napad na predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića. I ovaj put napao je Dobronića zbog njegova prijedloga u okviru izmjena Zakona o sudovima da se ograniče izvansudske aktivnosti sudaca, poput predavanja, ali i arbitraža.

Tu Dobronićevu ideju još s početka njegova mandata prije dvije godine ovaj je put prihvatio i ministar pravosuđa Ivan Malenica, pa je to ograničenje izvansudskih aktivnosti sudaca uvrstio i u nacrt prijedloga o izmjenama Zakona o sudovima upućenog u saborsku proceduru. Dok su mnogi sudski predmeti bili u višegodišnjem zastoju, kako je Nacional saznao iz visokih pravosudnih krugova, neki od sudaca su godišnje zarađivali više od ukupnih njihovih plaća, a plaće sudaca, posebno na Vrhovnom sudu, bile su veće i od ministarskih.

Damir Kos, sudac u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda, uputio je novi novogodišnji apel na Facebook profilu u kojem se protivi ograničavanju izvansudskih aktivnosti sudaca pa su ga u sudskim krugovima prozvali ‘influencerom’. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Po tim Nacionalovim izvorima, neki suci obavljajući te izvansudske aktivnosti nisu uspijevali odraditi svoje redovite poslove radeći na sudskim predmetima. Ovaj put Dobronića je podržala i njegova zamjenica na VS-u Gordana Jalšovečki, ali i Darko Milković, predsjednik Državnog sudbenog vijeća, krovne organizacije za izbor sudaca, sudac u Građanskom odjelu Vrhovnog suda.

Evo i što je sudac Damir Kos konkretno napisao na svom Facebook profilu u svom dramatičnom apelu: „Kolega Dobronić i kolega Milković, bez stručne, odnosno bilo kakve rasprave, neistinito navodeći da to čine kao prijedlog tijela kojima su na čelu (VSRH i DSV), podnose prijedlog Ministarstvu pravosuđa i uprave (MPU da se izmjenama Zakona o sudovima ograniči, a dijelom i zabrani aktivnost sudaca izvan sudačke funkcije (pisanje stručnih i znanstvenih radova, predavanja, izabrane arbitraže i sl.) koji prijedlog MPU uvrštava u tekst Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, te vjerujući podnesenom prijedlogu u obrazloženju prijedloga navode da se radi o prijedlogu sudaca VSRH i DSV, što naravno nije istina. Dana 28. prosinca, očito u uvjerenju da su suci u ‘slavljeničkom modu’ kolega Dobronić saziva Opću sjednicu sudaca VSRH radi davanja mišljenja na prijedlog ovog zakona koji je sada u drugom čitanju (u prvom čitanju koji je bio na E savjetovanju tih prijedloga nije bilo). No u svojoj računici se ipak prevario. Sjednici su bili prisutni gotovo svi suci i nakon što je razotkriveno da se ne radi o prijedlozima VSRH i DSV, nakon rasprava gotovo svih sudaca o ovim predloženim izmjenama i kontinuiranog monologa kolega Dobronića kojima pokušava opravdati svoj prijedlog (u trajanju 1 sat i 15 min bez prekida), uz ‘žaljenje’ što svi mi nismo kapaciteta da razumijemo ispravnost njegovog prijedloga, pristupa se glasanju“.

‘Visoke prihode od predavanja ostvarivali su upravo Damir Kos, ali i Marin Mrčela, bivši zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, jedno vrijeme i vršitelj dužnosti čelne osobe Vrhovnog suda nakon Đure Sesse’

Točan je i navod suca Kosa, koji je Nacionalu potvrđen i iz visokih pravosudnih krugova, „da su gotovo svi prisutni (s iznimkom kolega Dobronića i kolege Milkovića te zamjenice kolege Dobronića) glasali protiv ovih izmjena (članak 12. i 13. Zakona o izmjenama)“, da unatoč tomu „kolega Dobronić tada javno obznanjuje da ovakvo glasanje njega ne obavezuje. A on je taj koji MPU prenosi mišljenje VSRH o provedenoj raspravi. I tu je Kvaka 22“.

Napokon, sudac Kos nakon te „kvake 22“ na kraju ponovo apelira: „Pomozite da istina dođe do uha javnosti, predlagača izmjena zakona i konačno parlamentaraca koji će o prijedlogu odlučivati“. I zaključuje: „Sudstvo je već sada znatno narušenog ugleda i ovakav korak koji ga gura u marginu društvenog života mogao bi biti dugoročno poguban za atraktivnost teškog sudačkog poziva. Pomozite svojim javnim izričajem da se intelektualni potencijali sudačkog korpusa potpuno ne uguše“.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić suočen je s opstrukcijama na tom sudu, a visoki pravosudni izvori smatraju da su suci sami mogli pokrenuti izmjenu Kodeksa sudačke etike. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Nakon ove Kosove objave, iz pravosudnih krugova s kojima je kontaktirao Nacional, zavapili su da i „Radovana Dobronića napokon oslobode opstrukcija na samom Vrhovnom sudu“. Sudu kojim predsjeda kao čelna osoba sudbene vlasti u Hrvatskoj. Usput postavljaju i pitanje pokušava li to sudac Damir Kos postati influencer, jer se ovaj put obraća preko društvenih mreža, umjesto da probleme rješava u okviru institucije u kojoj djeluje kao sudac, a to je Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Nakon novogodišnje objave suca Damira Kosa s novim napadom na predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, iz visokih pravosudnih dobili smo i posve drugačiji odgovor. Da je Kosova „objava nevjerojatna, da pokušava stvoriti dojam kao da ga Dobronić ugrožava, a situacija je zapravo obrnuta“. Po njima, ono što je učinio Dobronić samo je nastavak onoga što je pokrenuo na početku svog mandata okruglim stolom iz srpnja 2022. godine.

Kada je Dobronić vidio da se ništa ne događa, a prošla je već polovina njegova mandata, u pratnji svoje zamjenice na sastanku s ministrom Ivanom Malenicom sugerirao je promjenu zakona o sudovima. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

„To se pitanje moglo riješiti na dva načina. Tako da su suci Vrhovnog suda sami pokrenuli izmjenu Kodeksa sudačke etike. To bi bilo dovoljno i ne bi trebalo mijenjati zakon. Međutim, kada je Dobronić vidio da se ništa ne događa, a prošla je već i sredina njegova mandata, više od dvije godine, nije htio više čekati, pa je u pratnji svoje zamjenice Gordane Jalšovečki na sastanku s ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom sugerirao promjenu Zakona o sudovima, eventualno i Zakona o državnom sudbenom vijeću, kao i Zakona o arbitraži“, potvrđeno je Nacionalu iz visokih pravosudnih krugova.

Po njima, visoke prihode od predavanja ostvarivali su upravo Damir Kos, ali i Marin Mrčela, bivši zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, jedno vrijeme i vršitelj dužnosti čelne osobe Vrhovnog suda nakon isteka mandata Đuri Sessi. Mrčela se i osobno kandidirao za predsjednika Vrhovnog suda, ali nije dobio potporu predlagača predsjednika Zorana Milanovića.

S druge strane, ti pravosudni krugovi s kojima je kontaktirao Nacional, zavapili su i nad Radovanom Dobronićem da ga napokon oslobode kontinuirane opstrukcije u Vrhovnom sudu.

„Ono na što je Dobronić upozorio prije godinu i pol su sasvim male izmjene Zakona o sudovima. Ministarstvo je stvarno to odmah usvojilo, pa je potom i dosta naglo nacrt prijedloga o izmjenama poslalo u proceduru. Točno je i da je Ministarstvo pravosuđa i uprave u zadnji tren uvrstilo ove promjene iz članaka 12. i 13. Zakona o sudovima. Međutim, ono što piše u ta dva članka nije bio grom iz vedra neba. Sve je bilo raspravljeno na tom okruglom stolu prije godinu i pol, koji je bio javan. Bili su pozvani sveučilišni profesori i novinari“, potvrđeno je Nacionalu iz visokih pravosudnih krugova.

Dobronića je osim njegove zamjenice podržao i Darko Milković, predsjednik Državnog sudbenog vijeća, krovne organizacije za izbor sudaca. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Po njima, Dobronić nije ni znao da Ministarstvo pravosuđa i uprave namjerava tako brzo provesti izmjene Zakona o sudovima. Ali njegov su prijedlog odmah uvrstili jer je taj nacrt prijedloga bio potpuno dorađen. Tako da nisu imali nikakvog dodatnog posla. Dobili su gotov proizvod. Ti su članci 12. i 13. došli dosta naglo. Odmah je to bilo stavljeno na Opću sjednicu Vrhovnog suda jer je to stvar koja se tiče rada sudova. Ta se sjednica održala prošloga četvrtka, 28. prosinca prošle godine. Kos sada reproducira sve prigovore. „To je zanimljivo samo utoliko što se Kos i njegovi sljedbenici ponašaju kao da prije toga nisu ništa čuli od Dobronića kako je to pitanje regulirano u ostalim članicama Europske unije. Ono što im ne odgovara ignoriraju. Glavni oponenti su oni koji su skoro napravili paralelni biznis od svojih predavanja i arbitraža uz svoj sudački posao. Damir Kos i Marin Mrčela puno predaju, a sudac Jadranko Jug je najaktivniji u arbitražama. Marin Mrčela je i predsjednik međunarodne organizacije GRECO-a, ekspertnog tijela Vijeća Europe za evaluaciju i monitoring antikorupcijske politike u zemljama članicama, ali i izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku.

Đuro Sessa je pak postao predsjednik svjetske Međunarodne udruge sudaca i počasni je predsjednik Udruge hrvatskih sudaca. Prema riječima jednog od Nacionalovih sugovornika, Sessa je u lobiranje da postane predsjednik svjetske sudačke organizacije uložio ogromnu energiju da bi se svidio kolegama u svijetu, a predsjednici vrhovnih sudova ne bave se toliko međunarodnim aktivnostima kao što se bavio Sessa, a imao je i diplomatsko iskustvo kao hrvatski konzul u australskom Perthu.