U ženevskoj Vili Grange završio je sastanak američkog predsjednika Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“U prvom redu mislim da su pretjerana očekivanja onih koji taj susret žele nazvati povijesnim, to je zapravo više jedan susret odmjeravanja protivnika, a protivnika, naravno, zbog toga što je došlo do niza sukoba i konflikata između SAD-a i Rusije. I to ne samo od trenutka kad je Rusija intervenirala u Ukrajini i Donbasu, nego i za vrijeme mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa”, komentira za nacional.hr ovaj sastanak Damir Grubiša, profesor  međunarodnih odnosa na Američkom sveučilištu u Rimu.

Ne bi trebalo previše očekivati, svakako je pozitivan korak od obojice što su pristali na razgovor, ali treba gledati daljnji razvoj situacije, hoće li doći do zaoštravanja nekih situacija ili ne     

“U prvo je vrijeme Trump mislio da će uspostaviti jedan pravi odnos s Putinom zbog toga što je Trump bio poznat kao jedan autoritativan politički lider, isto kao što je to i Putin. Međutim, do toga nije došlo jer su sukobi mnogo dublji, oni se sastoje u tome što Putin i Rusija zamjeraju zapadu što su prilikom ujedinjena Njemačke obećali da neće širiti NATO prema istoku, odnosno prema Rusiji da se Rusija ne bi osjećala ugroženom, da će se sačuvati jedan određeni status quo u Europi. Nakon toga Putin je u svojim geopolitičkim ambicijama ponovo nastojao steći primat nad bivšim Sovjetskim savezom, odnosno nad onim zemljama koje su stekle neovisnost. On je krenuo u zadiranje njihovih unutarnjih odnosa i to je dovelo do niza napetosti. Naravno, SAD je isto tako na protivničkoj strani kada je riječ o tome da Putin snabdjeva energentima neke zemlje zapadne Europe, posebice zapadnu Njemačku, kao i o projektima izgradnje naftovoda koji idu preko istočne Europe. Tu postoji niz konfliktnih situacija i ovo je samo jedno odmjeravanje protivnika da se vidi da li je moguće uspostaviti jedan modus vivendi između njih dvojice s promijenjenom američkom politikom koja je sasvim suprotna od Trumpove politike. Ona se više zasniva na poštivanju ljudskih prava kao kriteriju u međunarodnim odnosima. Da li će se uspjeti stvoriti jedna platforma, ako ništa drugo, onda za međusobnu razmjenu mišljenja ili za izbjegavanje konfliktnijih situacija do kojih bi moglo doći , to ćemo tek vidjeti. No, mislim da ne bi trebalo previše očekivati, to je svakako pozitivan korak od obojice što su pristali na razgovor, ali treba gledati daljnji razvoj situacije, hoće li  doći do zaoštravanje nekih situacija ili ne.”