D2Heat – projekt koji treba potaknuti 40 milijuna eura investicija u hrvatsko toplinarstvo

Projekt D2Heat, financiran kroz EU-ov program LIFE, za cilj ima pružiti tehničku pomoć hrvatskom sektoru toplinarstva, odnosno ubrzati modernizaciju i provedbu energetske tranzicije za sektore grijanja i hlađenja

Trenutna situacija na energetskom tržištu izrazito je nepovoljna na cijelom prostoru Europske unije te će stoga izrazito važni biti europski poticaji koji će pomoći energetskom sektoru i tvrtkama koje u njemu posluju. Osim što će pomoći oporavku gospodarstva, ta će sredstva biti ključna i za ispunjavanje ciljeva Europskog zelenog plana koji je zacrtala aktualna Europska komisija, ali i hrvatska vlada. Zanimljivo je kako je dio sredstava namijenjen i tvrtkama iz sektora toplinarstva koje su ključne za brzu i učinkovitu dekarbonizaciju gradova, a cijeli je sektor dugi niz godina neopravdano zanemarivan u odnosu na ostatak energetike.

Projekt D2Heat, financiran kroz EU-ov program LIFE, za cilj ima pružiti tehničku pomoć hrvatskom sektoru toplinarstva, odnosno ubrzati modernizaciju te provedbu energetske tranzicije za sektore grijanja i hlađenja. Projektni konzorcij tog projekta uključuje HEP Toplinarstvo, Gradsku toplanu Karlovac, Energo Rijeku, Brod Plin i kao takav obuhvaća približno 98 posto sektora toplinarstva u Hrvatskoj prema isporučenoj toplinskoj energiji. Krajnji cilj projekta D2Heat je pokretanje investicija u iznosu od gotovo 40 milijuna eura tijekom projekta. Te će investicije osigurati sigurnu, povoljnu i čistu opskrbu grijanja za sve postojeće i buduće korisnike sustava toplinarstva. Moderni i efikasni sustavi centraliziranog grijanja pogonjeni lokalnim obnovljivim izvorima, ključ su za osiguravanje sigurne, čiste i jeftine toplinske energije za građane Hrvatske.

Projektni konzorcij uključuje HEP Toplinarstvo, Gradsku toplanu Karlovac, Energo Rijeku, Brod Plin i kao takav obuhvaća približno 98 posto sektora toplinarstva u Hrvatskoj. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

„Ovaj projekt je prilika da toplinarstvo dobije mjesto i ulogu koju zaslužuje u hrvatskoj energetici. Centralizirano grijanje danas, a sutra i hlađenje, državna energetska politika mora učiniti konkurentnim s obzirom na sve tehničke i okolišne prednosti i konačno završiti štetnu priču favoriziranja plinskog lobija na štetu nacionalnih interesa“, izjavio je Julije Domac, ravnatelj REGEA-e. Tehnička pomoć u sklopu projekta uključuje tehničke analize i izradu projektne dokumentacije, inovativne modele financiranja, analize i prijedloge izmjena zakonodavnog okruženja te pravne usluge – sve kako bi se mogle pokrenuti ambiciozne investicije.

„Grupacija za toplinarsku djelatnost HGK-a ranije ove godine tražila je istu nabavnu cijenu plina i subvenciju za kućanstva na toplanama i kotlovnicama kao što imaju kućanstva priključena na plinsku distribucijsku mrežu“, pojasnila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a Marija Šćulac Domac nepovoljnu poziciju toplinarstva, s obzirom na to da kategorija krajnjih kupaca kućanstava na toplinarstvu nema isti status kao krajnji kupci koji koriste plin kao energent i da toplinarske tvrtke plin kupuju po cijeni za poduzetništvo.

‘Ovaj projekt je prilika da toplinarstvo dobije mjesto i ulogu koje zaslužuje u hrvatskoj energetici’, smatra ravnatelj REGEA-e Julije Domac. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Toplinarske tvrtke, prema sadašnjim tarifnim stavkama, plin za kategoriju kućanstvo kupuju po cijeni za poduzetništvo, odnosno po tržišnoj cijeni. S druge strane, od toplinarstva se na razini Europske unije izrazito puno očekuje, a za to područje na raspolaganju su i znatna financijska sredstva iz različitih europskih izvora. Povlačenje tih sredstava ovisit će u velikoj mjeri o spremnosti kvalitetnih projekata za realizaciju te cjelokupnog pravnog i regulatornog okvira koji za cilj mora imati olakšavanje modernizacije i širenja postojećih te formiranja novih sustava centraliziranog grijanja. Koordinator tog projekta je REGEA, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, a partneri na projektu su Hrvatska gospodarska komora, AVELANT, HEP-toplinarstvo, Gradska toplana, Energo i Brod-plin. Projekt je započeo u studenome 2022. te će trajati do listopada 2026. godine.

Osim u toplinarstvo, Europska unija će iznos od 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju uložiti u Hrvatsku na temelju novoodobrenog programa koji se financira iz više fondova u sklopu kohezijske politike. Fond će poduprijeti Istarsku i Sisačko-moslavačku županiju u ostvarivanju pravedne klimatske tranzicije, a na temelju teritorijalnih planova za pravednu tranziciju koja su izradila nacionalna tijela u suradnji s lokalnim dionicima i Europskom komisijom. Istarska županija jedino je područje s još uvijek operativnom elektranom na ugljen u Hrvatskoj koja će se postupno ukinuti najkasnije 2033. te ima industriju cementa s visokim emisijama ugljika. Fondom će se poduprijeti njen prelazak na obnovljivu energiju. Osim toga, ulaganjima će se pridonijeti diversifikaciji gospodarstva kroz prekvalifikacije i usavršavanja, stvaranju centara za održive tehnološke inovacije i novim kružnim poslovnim modelima u proizvodnom sektoru. Procjenjuje se da će se ulaganjima koja podupire EU u Istri kreirati 300 izravnih i 300 neizravnih radnih mjesta te prekvalificirati 200 osoba, prilagoditi lokalnu radnu snagu novim zelenim radnim mjestima i lokalnim poduzećima pružiti vještine koje su im potrebne za gospodarsku preobrazbu.

Moderni i efikasni sustavi centraliziranog grijanja pogonjeni lokalnim obnovljivim izvorima, ključ su za osiguravanje sigurne, čiste i jeftine toplinske energije

U Sisačko-moslavačkoj županiji djeluju onečišćujuće industrije koje su odgovorne za znatan udio emisija stakleničkih plinova. Fondom će se podupirati gospodarska diversifikacija ulaganjem u inovacije u malim i srednjim poduzećima, između ostalog i kroz suradnju sa sveučilištima te poticanjem novih poslovnih modela, s posebnim naglaskom na industriji informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Naposljetku, poduprijet će se i prekvalifikacija i usavršavanje radnika u lokalnoj kemijskoj industriji i industriji rafiniranja, čime će se pomoći u zadržavanju talenata u regiji.

Teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju utvrđena su područja koja će se poduprijeti kroz Fond za pravednu tranziciju, a temeljem razgovora između Komisije i lokalnih partnera kroz pregovore o sporazumima o partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027. Komisija je tako u kolovozu 2022. odobrila Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom. Teritorijalnim planovima za pravednu tranziciju omogućuje se i financiranje u okviru programa InvestEU (program pravedne tranzicije) i Instrumenta za kreditiranje u javnom sektoru za pravednu tranziciju, a to je novi alat kojim se bespovratna sredstva Komisije kombiniraju sa zajmovima Europske investicijske banke za tranzicijske regije.

‘Grupacija za toplinarsku djelatnost HGK-a ranije ove godine tražila je istu nabavnu cijenu plina i subvenciju za kućanstva na toplanama i kotlovnicama kao što imaju kućanstva priključena na plinsku distribucijsku mrežu’, izjavila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a Marija Šćulac Domac. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno devet milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 posto sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 posto u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti. U ostvarivanje potonjeg cilja uložit će se više od 650 milijuna eura.

Osim u toplinarstvo, EU ulaže i 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju kojim će se ublažiti učinci zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Ulaganja će se provesti na cijelom državnom području Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 posto sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko tri posto razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Tako će fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijeniji glavni grad Zagreb i najrazvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se poboljšanju regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju Hrvatske.

Komentiraj