Čular: HDZ radi s Domovinskim pokretom isto što je Sanader nekad radio HSP-u

Autor:

17.5.2022., Zagreb - U Hrvatskom novinarskom drustvu odrzana je Konferencija za medije "Gongovih 6 izbornih jedinica za ustavne izbore", na kojoj je Gong predstavoi svoje rjesenje, prema kojemu, sljedeci parlamentarni izbori ne bi bili neustavni. Na konferenciji za medije su sudjelovali Goran Cular, profesor na Fakultetu politickih znanosti (FPZ) i autor Gongove analize ‘Hoce li i sljedeci parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?’; Berto Salaj, predsjednik vijeca Gonga i profesor na FPZ-u i Oriana Ivkovc Novokmet, izvrsna direktorica Gonga. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti analizirao je nadolazeće parlamentarne izbore.

Ovo su, po svim istraživanjima raspoloženja hrvatskih birača, oni koji imaju mogućnost ući u Sabor:

Upitan je li SDP napravio dobar posao s formiranjem koalicije, Čular odgovara: “Nije ta koalicija ništa neobično. Ako pogledamo 2020. godinu, SDP je sa sobom imao još šest stranaka, a sada ima devet. SDP ide onako kako je inače išao. I prije je vukao sa sobom čitav niz stranaka, strančica i kvazi strančica i ne radi ništa ovaj put što nije radio prije.”

Dodaje kako je i HDZ privržen ovoj praksi: “HDZ je vukao jako puno malih stranaka,  a neke od njih je i uvukao u parlament, stranke koje inače ne bi imale nikakvu šansu da uđu u njega. Ja ne znam zašto velike stranke to rade, valjda zato da se ne rasipaju glasovi. Svaki glas koji ide na vašu listu na neki način osigurava da ti glasovi ne ostanu ispod crte.”

“U osnovi, kad bi se HDZ i SDP dogovorili da idu samostalno, sve te stranke bi otpale i mi ih više ne bismo vidjeli”, zaključio je.

Postavlja se pitanje jesu li te male stranke dobre za razvoj demokracije ili su samo klijentelistički uteg.

Čular smatra da nisu klijentelistički uteg te ističe kako imaju dobre pojedince, ali rascjepkanost vidi kao jako štetnu Hrvatskoj i stranačkom sustavu, kao i dvjema najvećim strankama.

“Mislim da ne postoji sustav u Europi koji ima toliko stranaka u parlamentu. Rekord drži Poljska iz 1991. s 29 stranaka. To nije situacija koja je normalna za jedan stranački sustav”, istaknuo je za N1.

HRejting daje neizvjesnu predizbornu situaciju. Bit će vrlo izazovno složiti većinu ako rejtinzi, odnosno rezultati ostanu ovakvi:

“Mislim da ovi rezultati imaju jedan broj ljudi u anketi, 17% koji su neodlučni. U normalnim izborima nećete pogriješiti ako te neodlučne rasporedite proporcionalno svim drugima. To je u normalnim izborima. Nekad se stvarno može dogoditi da to ne odgovara stvarnosti. Teško mi je predviđati. Ja još uvijek mislim da će ti rezultati u stvarnoj situaciji biti veći, veći i za HDZ, a vjerojatno nešto veći i za koaliciju SDP-a i za druge stranke, iako neznatno. Izborni rezultati su u pravilu uvijek nešto veći od anketnih rezultata. Ovo je situacija u kojoj HDZ ne može računati da može sastaviti vlast, ali čini mi se ni ovi drugi ne mogu puno računati”, kazao je.

U osmoj izbornoj jedinici neće zajedno ići SDP i s druge strane IDS, nego će ići odvojeno i u najmanju ruku ćemo imati listu koju predvodi Grbin, onu koju predvodi Butković i onu koju predvodi Paus. Upitan što u osmoj izbornoj jedinici može donijeti situacija u kojoj SDP i IDS ne idu zajedno, Čular odgovara: “Ako je IDS dio koalicije, hoće li u osmoj izbornoj jedinici IDS tražiti neki poseban status da ide samostalno? Možda. Postoje vjerojatno razlozi za to da se ne opterećuje zajednička lista. Oni na taj način možda riskiraju jedan mandat manje. Na razini izbornih jedinica u Hrvatkoj, D’Hondt proizvodi jednu disproporcionalnost koja ovisi o broju glasova koji ostanu ispod zakonskog praga. Što je veći broj glasova koji ostanu ispod zakonskog praga, to više mandata ovi koji uđu sebi mogu dodatno podijeliti. Možda u osmoj izbornoj jedinici SDP i IDS žrtvuju jedan takav mandat.”

Sedma jedinica je na mnogo načina primjer rezultata prekrajanja. Počinje u Viru, ide preko Obrovca, Donjeg Lapca, a završava u Matuljima ili iznad Kutine na drugoj strani. Jedna je od onih izbornih jedinica gdje lijeva oporba nema dvojbe da mora ići zajedno kako bi nešto napravili.

“Sedma izborna jedinica je proizvod rješenja HDZ-a, nakon što je Ustavni sud rekao da se ipak mora intervenirati u te izborne jedinice, za minimalnu intervenciju, ali vidimo na pojedinim izbornim jedinicama da je minimalna intervencija bila izrazito maksimalna. Ovo je jedan od boljih primjera toga”, kazao je Čular.

“To ovisi od toga u odnosu na koji cilj gledamo”, tvrdi, a zatim dodaje: Kad je riječ o ciljevima same stranke Možemo, oni nisu napravili niti jednu grešku. Sve što su radili, radili su apsolutno dobro.”

Čular ističe kako Možemo radi “udžbenički posao.”

“HDZ je prelomio i želi se ne samo razlikovati od Domovinskog pokreta i privući birače sebi, već i uništiti Domovinski pokret. To je radio Sanader s HSP-om 2007. godine. Oni su 2003. imali osam mandata, a 2007. je spao samo na jedan”, prisjetio se.

“Sanader je tada govorio da je glas za HSP glas za SDP, a sada se govori da je glas za Domovinski pokret glas za ljevicu”, dodao je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.