Država u Brezju kod Svete Nedelje planira izgraditi novu tvornicu Imunološkog zavoda u kojoj bi se proizvodili zmijski protuotrovi i virusna cjepiva. Ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić kaže da se već godinama razmišlja koje je najbolje rješenje za proizvodne pogone. „U zadnje dvije i pol godine napravili smo dva plana za rekonstrukciju postojećih prostora. Prvo smo htjeli rekonstruirati da proizvodimo do faze bulka, to jest poluproizvoda. Ali nam je odmah bilo jasno da jedino s novom tvornicom možemo proizvoditi u punom kapacitetu. U trenutnim kapacitetima nema prostora za strojeve koji su potrebni za punu proizvodnju. Ti poluproizvodi su praktički gotova stvar i razmišljali smo da s tom opcijom idemo naprijed. Imali smo i potencijalne partnere za to, ali onda je došao potres. Tad smo shvatili da od starih prostora ne možete napraviti novi i da ga se stalno mora popravljati. U srpnju prošle godine imao sam sastanak s ministrom Berošem, na kojem se pokrenula ideja za novu tvornicu, objasnio je Čardžić za Zagreb News.

Čardžić kaže da već imaju iskoristive planove za tvornicu u Brezju koji su napravljeni sredinom 2000-ih. Ti su planovi tada iznjedrili i lokacijsku dozvolu. Trenutno problem predstavlja postojanje društva Imunološki zavod d.d. koje iznajmljuje svoje prostore ustanovi Imunološki zavod u kojoj se odvijaju svi procesi. „ Materijal koji imamo za novu tvornicu je 80 posto iskoristiv. Od arhitekture i procesa do opreme. Plan je rađen tri godine i završen je 2008. godine, što je rezultiralo lokacijskom dozvolom. U međuvremenu su zahtjevi postali nešto stroži pa se plan mora prilagoditi. Nama je i dalje osnovni koncept proizvodnja virusnih cjepiva. Država Hrvatska ima matične sojeve iz kojih se proizvodi cjepivo. To su cjepiva protiv dječjih bolesti poput ospica. Za to postoji ogroman interes na tržištu i dan danas dobivamo upite za njih. Plasman gotovog proizvoda nije upitan. U siječnju smo imali prvi plan za izgradnju tvornice. U cijelom tom procesu, izgradnja tvornice predstavlja manji problem. Veći problem je bio kako riješiti problem društva Imunološki d.d. Društvo ima zgrade u svom vlasništvu i dugove i ništa više. A ustanova Imunološki zavod ima procese, ali nema zgrade. Zgrada Imunološkog je u vlasništvu Društva i Ustanova plaća društvu zakup za to. I to smo riješili prije godinu i pol dana. Društvo je zapravo mrtvo. Ima samo imovinu i dugove. Dugovi su većim dijelom prema Republici Hrvatskoj i s obzirom na hipoteke i dionice, Društvo je zapravo u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske. Na kraju su se svi složili da se ide prema Članku o trgovačkim društvima 551 prema kojem država na sebe preuzima dugove i imovinu Društva te isplaćuje male dioničare. Nakon toga se Društvo gasi i imate ustanovu koja može osnovati novo društvo koje će služiti za izgradnju tvornice.

Trenutno su u tijeku pripremne radnje za izgradnju tvornice u Brezju. Paralelno s time se radi na tome da se sredinom iduće godine počne s proizvodnjom zmijskog protuotrova. „Protuotrov bi se radio u Brezju u jednom objektu modularnog tipa. Sljedeće bi godine taj modul bio i uspostavljen. Kasnije bi on postao dio nove tvornice jer je takvog tipa da ga se može rastaviti, preseliti i uvrstiti u novu tvornicu. Tako bismo imali kapaciteta za proizvodnju protuotrova i za izvoz. Sad za svoje potrebe imamo dovoljno zmijskog protuotrova. Godišnje imamo od 50 do 60 ugriza, a toliko trebamo i doza. Za ovu sezonu smo bili sigurni i vjerojatno smo i za sljedeću. Potrudit ćemo se da ove proizvode izguramo sredinom iduće godine.

Cijenu izgradnje tvornice je teško odrediti zbog porasta cijena građevinskog materijala na svjetskom tržištu. Priprema terena za izgradnju tvornice mogla bi početi za godinu dana, dok bi gradnja počela početkom 2023. „Tvornica bi trebala imati blizu 70 tisuća kvadratnih metara proizvodnog prostora na zemljištu od 80 tisuća kvadrata. Cijena tvornice bi, prema sadašnjim cijenama, trebala biti oko 100 milijuna eura. Tvornica bi se financijski vrlo brzo isplatila. Pretpostavka je da već sada radimo na komercijalnim dogovorima s potencijalnim partnerima za isporuku naših proizvoda. Ako bismo mogli proizvoditi 250 milijuna doza proizvoda godišnje, mogli bismo, prema najnižoj tržišnoj cijeni od 0,4 dolara po dozi, dobiti 100 milijuna dolara svake godine. Sljedeće godine najesen trebali bismo početi ravnati zemlju i pripremati teren za izgradnju bolnice ako se obave sve potrebne predradnje. A prvo pravo kopanje bi moglo biti u siječnju 2023. Gradnja tvornice bi trajala oko godinu dana te bi još trebalo pola godine za uvođenje procesa, objasnio je Čardžić i nadodao da će za rad u novoj tvornici biti potrebno oko 240 ljudi. Trenutno u Imunološkom imaju 154 zaposlenika pa će biti potrebno zapošljavanje novih ljudi.

Što se tiče cjepiva protiv covida, ona se zasad neće proizvoditi u novoj tvornici jer se radi o novoj tehnologiji koju Hrvatska nema. „Mi nismo novu tvornicu bazirali na cjepivima protiv covida. Bazirali smo je na starim cjepivima protiv morbili i rubelle virusa. Teško je napustiti nešto što vam daje dobar rezultat i ići u nešto što zahtijeva velike troškove i istraživanja, kaže Čardžić.

Čardžić se osvrnuo i na nedostatak krvne plazme u Hrvatskoj. Za stvaranje potrebne količine proizvoda iz nje, poput imunoglobulina, potrebno je prikupljanje barem 55 tisuća litara plazme godišnje, dok se u stvarnosti prikupi oko 25 tisuća litara. „Mi, kao Imunološki zavod, prikupljamo od transfuzijskih centara plazmu koja nije isporučena bolnicama. Tada frakcionator plaća nama za tu plazmu te onda proizvode iz te plazme vraća u Hrvatsku. Ali to nije dovoljno za potrebe. Da bi frakcionacija krvne plazme bila financijski isplativa u našim pogonima, trebali bismo imati barem 100 tisuća litara plazme godišnje. To bi se moglo riješiti tako da uvedemo proces plazmafereze gdje se može donirati plazma koju sada dobivamo isključivo kao nusprodukt donacije krvi. A krv se može puno rjeđe donirati od krvne plazme, objasnio je Čardžić.