Bivši finski veleposlanik u Hrvatskoj Timo Rajakangas u utorak je gostovao u ‘Novom danu’ N1 televizije, gdje je komentirao odluku Finske o odricanju neutralnosti i pristupanju NATO savezu.

“Odgovor može biti kratak ili dug. Kratki bi bio da je Putin to napravio za nas. Dugi zahtijeva malo povijesti. Doista, Finska je dugo zagovarala politiku neutralnosti, usvojili smo je nakon Drugog svjetskog rata i smatrali smo da je to najbolje za našu sigurnost, dakle, da se ne miješamo u sukobe interesa velikih sila i da ćemo tako doprinijeti sigurnosti i miru u svijet i Europi. To je bila prva faza”, pojasnio je i dodao da je druga faza bila pristupanje Europskoj uniji 1995. godine.

Nakon toga, kaže, više se nisu nazivali neutralnima jer samo članstvo u EU znači da ste dio saveza. “A u EU postoji klauzula o solidarnosti, što znači da stojimo jedni uz druge ako je jedna od država članica u nevolji. Od 1995. godine što se tiče sigurnosne politike, mi smo vojno nesvrstani, a naša sigurnosna politika izgrađena je na 4 stupa”, poručio je i objasnio koja su ta četiri stupa.

Kao prvi stup navodi da vode računa da imaju snažan i kredibilan sustav nacionalne obrane, drugi je razvoj i održavanje partnerstva sa zapadnim zemljama i organizacijama. Treći stup je sudjelovanje u UN-ovom sustavu i multilaterlanim organizacijama i četvrti su dobre bilateralne veze sa susjedima. “Ovaj zadnji stup, dobri odnosi i suradnja s Rusijom, to je jedan od kamena temeljaca, ali ušli smo u treću fazu naših odnosa 24. veljače kada je Rusija napala Ukrajinu”, naglasio je za N1.

Rajakangas navodi i da su Finci drastično promijenili mišljenje o pristupanju NATO-u, dok je svoj narod opisao kao mirne ljude, koji moraju biti spremni na sve scenarije. Govorio je i o stopiranju energenata iz Rusije. Podsjetio je da samo deset posto električne energije otpada na onu iz Rusije te da više uvoze nafte, ali da i to mogu nadomjestiti s međunarodnog tržišta.

Komentirao je bivši veleposlanik i izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji je njihov ulazak u NATO uvjetovao promjenom izbornog zakon u BiH. “Mislim da to nije velika tema u našoj javnoj raspravi. Mi shvaćamo da je to više tema unutarnje hrvatske politike, a Hrvatsku smatramo prijateljskom državom i partnericom unutar EU i ne možemo zamisliti da bi vaš parlament uveo neke prepreke za naše članstvo u NATO-u”, poručio je.

Smatra da je dobro što je Milanović to stavio u fokus. “Ljudi su svjesniji teme, ali činjenica je da to nema nikakve veze s finskim članstvom u NATO-u. To je povezivanje dvije nepovezane teme i to za mene nema nikakve logike ni smisla”, pojasnio je.