Slovensko mladinsko gledališče iz Ljubljane otvorit će u petak 11. listopada festival 34. Gavelline večeri s predstavom “Baal”, autorskim projektom pjesnika i glumca Andreja Rozmana Roze po motivima istoimene drame Bertolta Brechtaa u režiji Vite Taufera, najavljenim kao poetično nadahnuta burleska o nama danas.

Kako se ističe u najavi, “Baal” slovenskoga pjesnika, pisca, dramatičara i glumca Andreja Rozmana Roze nije ni prijevod niti adaptacija, već potpuno autonomno autorsko djelo sagrađeno na Brechtovu krajnje egocentričnom stavu prema društvu i ljudima.

Priču Brechtovog mladenačkog, buntovnog djela Roza transponira u danas i ovdje, pa su nacionalne teme nešto naglašenije: lišen revolucionarnog naboja svog stotinu godina starijeg prethodnika, Baal-narcis luta suvremenim svijetom, a Rozman to koristi da bi detektirao niz anomalija Slovenije, ali i ne samo Slovenije, danas.

Epizodno, pred nama se tako nižu beskrupulozni poslovni ljudi, blazirani konzervativni akademici, pseudoliberali, fašistoidni domoljubi, dileri, šverceri imigrantima i prostitutkama, župnici-pedofili, lokalni momci spremni nasrnuti na izbjeglice koje su se pojavile “s njihove strane granice”…

“Prema onoj dobro poznatoj metafori o kamenu bačenom u ustajalu vodu, Baal je kamen, a voda koju je uzmutio je društvo, zagađeno mnogočime”, stoji u najavi. “Roza pritom ne moralizira niti zdvaja, on se zeza. Ima neke ‘češkosti’ u tom humoru, topline, melankolije i blagosti. Njegova drama nije sarkastična, ni rugalačka”, dodaje se.

Njegov je “Baal” kohezivniji i tekstualno laganiji u odnosu na izvornik; dijalozi su pisani stihom, u koji je Roza upisao dio vlastite mladenačke poezije.

“Roza je pjesnik, poput Brechta i Baala, a ovdje je napisao dramu u stihovima, poetičnu i nadahnutu, živo zainteresiranu za društveni kontekst. Pisac pritom vjeruje u to da je književnost bitna, još uvijek, ne kao sredstvo preodgoja, radije kao prostor moguće usporedne ljepote, mnogostrukosti tumačenja, dijaloga, slobode, a u kazalištu i užitka igranja, govorenja, slušanja”, napominje se u najavi.

Dramaturgiju potpisuje Dubravko Mihanović, scenografkinja je Zora Stančič, animacije je napravio Andrej Kamnik, kostimografkinja je Barbara Stupica, a autor glazbe Aleksander Pešut – Schatzi. Glazbeni aranžmani zasluga su Vasko Atanasovski Trija, koji izvodi glazbu uživo na pozornici, koreografkinja je Natalija Manojlović Varga, oblikovatelj svjetla David Cvelbar, a zvuka Silvo Zupančič. Pjesmu “Preporođenje” Srečka Kosovela uglazbio je Jure Ivanušič.

Baala igra Ivan Godnič, a glumački ansambl još čine Jure Ivanušič, Uroš Maček, Robert Prebil, Matej Recer, Ivan Rupnik, Dario Varga i Matija Vastl. Vasko Atanasovski Trio čine Vasko Atanasovski (vokal, saksofon, flauta), Dejan Lapanja na gitari, te Marjan Stanić (bubnjevi, udaraljke).

Predstava se igra uz prijevod na hrvatski jezik. Nakon izvedbe, u atriju kazališta, razgovor s umjetnicima moderirat će Mira Muhoberac i Barbara Nola.

Dolaze splitske “Vještice iz Salema”

Festival 34. Gavelline večeri donosi od 11. do 23. listopada ukupno 11 predstava iz Hrvatske i regije, od čega deset u konkurenciji za festivalske nagrade. U subotu 12. listopada na Gavellinim večerima gostuje Hrvatsko narodno kazalište u Splitu s predstavom “Kušnja”, splitskom verzijom “Vještica iz Salema” Arthura Millera.

Kroz događaje koji su 1692. razorili puritansku zajednicu u gradiću Salemu, u američkom Massachusettsu, Miller govori o eri makartizma u Americi pedesetih godina dvadesetog stoljeća, o dobu antikomunističke histerije u kojem su prijatelji prokazivali prijatelje.

“Danas i uvijek, ova priča važna je koliko je važan sam život. Ona ne treba ni vrijeme ni mjesto. Svako društvo ima svoje histerije. Ako i ne sagore sve oko sebe kao bešćutni plamen, uvijek prijeteći tinjaju. Pod zastavama veličanstvenih principa spremne su spržiti naše najveće blago – slobodu”, stoji u najavi.

Polemički zagledana u svijet političkih progona i manipulacija nekad i danas, u izvedbi mnogobrojnog splitskog glumačkog ansambla i režiji Nenni Delmestre, Millerova “Kušnja” događa se uvijek i svugdje.

“Ponekad i ponegdje ona je velika, epska, jer uvijek postoji mjesto na ovoj zbunjenoj lopti gdje netko u ime Boga ubija tog istog Boga, u ime države ubija građanina, u ime čovjekoljublja unižava čovjeka. Na drugim mjestima, u takozvanom civiliziranom svijetu, sva ova pitanja i dalje kušaju čovjeka svaki dan, držeći se krhkih niti njegovih izbora. I zato je izbor zbog kojeg je devetnaest ljudi izgubilo svoje živote 1692. godine tako velik”, ističe se u najavi.

Scenografiju i izbor glazbe potpisuje Lina Vengoechea, kostimografkinja je Sara Lovrić Caparin, koreografkinja Zrinka Lukčec Kiko, svjetlo je oblikovao Srđan Barbarić, a ton Petar Ivanišević.

Igraju Mijo Jurišić, Mia Čotić, Zorana Kačić Čatipović, Katarina Romac, Tajana Jovanović, Filip Radoš, Slavena Verić, Ana Uršula Najev, Elvis Bošnjak, Zoja Odak, Nenad Srdelić, Marjan Nejašmić Banić, Snježana Sinovčić Šiškov, Nikša Arčanin, Luka Čerjan, Trpimir Jurkić, Ana Babić, Katarina Nikšić, Aneta Grabovac i Lara Jerončić.

Nakon predstave, u atriju kazališta, razgovor s umjetnicima moderirat će Mira Muhoberac i Marko Petrić.