Epski film koji je iz temelja promijenio znanstvenu fantastiku, već pola stoljeća fascinira filmoljupce i znanstvenike, a prije dvije godine je na filmskom festivalu u Cannesu svečano projiciran obnovljen original tog remek djela Stanleyja Kubricka.

Monolit koji još nije otkrio sve svoje tajne, svemirski brod koji krstari orbitom uz zvuke ‘Na lijepom, plavom Dunavu’… Daleko od letećih tanjura i svemiraca, Kubrick je revolucionirao žanr znanstvene fantastike sinhronizirajući sliku i zvuk kao nitko prije njega, u filmu u kojem su dijalozi i akcija u posve drugom planu. “Ako shvatite ‘2001’, to znači da nismo uspjeli”, rekao je svojedobno autor Arthur C. Clarke, koscenarist filma.

Bio je to najskuplji znanstveno-fantastični film svoga vremena s produkcijom od deset milijuna dolara, a snimanje i montiranje trajalo je tri godine.

“Bez ‘2001’ vjerojatno ne bi bilo ‘Ratova zvijezda’ i ‘Bliskih susreta treće vrste’. Film me je opčinio, tada su znanstvenu fantastiku počeli shvaćati ozbiljno”, rekao je svojedobno George Lucas.

Kubrickov film vole i ovisnici o drogi, koji su ga znali gledati i po nekoliko puta radi hipnotičkih scena, posebno one kada astronaut David Bowman prolazi Stargate, ‘iza beskonačnog’.

Poput kakvog vizionara, film sadrži dotad neviđene snimke Mjeseca i Zemlje. Prikazan je 2. travnja 1968., nekoliko mjeseci prije misije Apollo 8 i posebno Apollo 11 u kojoj je čovjek prvi put prošetao Mjesecom. Njegove inovacije aktualnije su danas nego ikada prije. Naši videopozivi preko Skypea, beskontaktno plaćanje, međunarodna svemirska postaja… sve je to Kubrick stvorio puno prije…. dr. Floyd u ‘Odiseji’ videopozive plaća kreditnom karticom, umjetna inteligencija se u današnje vrijeme ubrzano razvija, a identifikacija glasom već je postala dio naše svakodnevice.

Znanstvena zajednica filmu je već odala počast 1970. godine kada je zapovjedni modul Apolla 13 nazvala “Odiseja”.