Glavni ravnatelj policije Marko Srdarević izjavio je u utorak na sjednici saborskog Odbora za unutarnju politiku, a vezano za uhićenja zbog objava na društvenim mrežama, da je policija u svim slučajevima postupala prema zakonskim propisima i da se ne radi o novom trendu ni pojavi.

Ustvrdio je pritom da postoji problem u nerazumijevanju policijskog postupanja jer kad se govori o prijetnji onda nije važno kako je izvršeno to kazneno djelo, nego postoje li elementi nedjela.

Ravnateljstvo policije dostavilo je članovima Odbora statistiku da bi pokazali kako je policija u posljednje tri godine postupala u vezi s tom problematikom.

Saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, koji je ranije zatražio da se dnevni red sjednice dopuni raspravom i očitovanjem policije o nedavnim uhićenjima zbog sadržaja objavljenih na Facebooku, danas nije bio na sjednici.

“Gledajući situaciju iz ovog kuta sada proizlazi da smo mi sad počeli nešto raditi. U ovim slučajevima se radilo o medijski interesantnim osobama, a pritom se zaboravlja da smo mi u protekle tri godine u puno slučajeva postupali kad nisu bili u u pitanju kao žrtve ili počinitelji medijski interesantne osobe”, rekao je Srdarović.

Policija je tako, dodao je, u 2015. podnijela 3086 prijava zbog prijetnje, od čega se 91 slučaj odnosio na prijetnje putem društvenih mreža. Godinu kasnije policija je podnijela 3004 kaznene prijave od čega su 92 počinjene putem društvenih mreža, dok je u prvih pet mjeseci ove godine prijavljeno 1348 prijetnji od čega 30 putem mreža.

Srdarević je zaključio kako je iz tih podataka svima jasno da se ne radi o novom trendu ili postupanju, već je u ovoj godini bilo manje slučajeva nego prijašnjih godina, kada je policija štitila osobe koje nisu bile medijski interesantne.

Vezano za slučaj narušavanja javnog reda i mira na štetu državne tajnice Janice Kostelić, Srdarević je rekao da nisu procesuirali počinitelje zbog vrijeđanja, što su govorili u mediji, već zbog narušavanja javnog reda i mira na naročito drzak i bezobziran način.

To također nije nova pojava jer je policija, primjerice u prošloj godini, zbog istog prekršaja prijavila više od 3300 počinitelja, od čega ih je više od tisuću privela na prekršajni sud.

Član Odbora Petar Škorić složio se sa Srdarevićem, ustvrdivši kaki je iz svih dopisa i izvješća vidljivo da ne postoji trend porasta broja postupanja u odnosu na ranije godine. Odbacio je tvrdnje djela javnosti da sve to smjera prema policijskoj državi.

Strenja Linić zamjerila je Srdareviću što policija nije ranije objavila te podatke jer se u javnosti dobio dojam da su policijska postupanja naglo krenula unatrag nekoliko mjeseci.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić rekao je pak da treba razlikovati razumijevanje verbalnog delikta od same prijetnje. Za slučaj sisačke gradonačelnice koja je bila prijavljena zbog vrijeđanja u službenom dopisu, Ostojić je rekao da se radilo o čistom verbalnom deliktu zbog čega smatra da je dobro što se policija ispričala gradonačelnici.

Ivan Pernar pitao je Srdarevića hoće li nastaviti s uhićenjima zbog vrijeđanja policije na društvenim stranicama, a odgovorio mu je da se tu radi u vrijeđanju službenih osoba.

Prihvaćeno izvješće MUP-a

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prihvatio je na sjednici izvješće Ministarstva unutarnjih poslova za 2015., koje je podnio glavni ravnatelj policije Marko Srdarević sa stavom da se stanje sigurnosti u toj godini može ocijeniti zadovoljavajućim.

Policija je u 2015., uz redovne zadaće bila suočena s izvanrednim okolnostima vezanima uz migracijsku krizu koja je počela u rujnu, zahtijevajući promptnu akciju i angažman resursa.

Osim migracijske krize, značajni angažman za policiju predstavljale su mjere koja je poduzimala prije i tijekom turističke sezone, rekao je Srdarević, dodavši da u sezoni nije zabilježen ni jedan sigurnosni događaj ili incident, iako je te godine u Hrvatskoj boravilo više od 12 milijuna turista.

Odgovarajući na primjedbe članova odbora, primjerice o tome da policajci napuštaju MUP i da imaju male plaće, Srdarević je rekao da nisu zadovoljni materijalnim statusom policajaca pa stalno predlažu izmjene za poboljšanje njihova statusa ali su ograničeni novcem kojim raspolaže.

Kad je riječ o odlasku djelatnika iz službe, Srdarević je rekao da situacija nije dobra ali i da nije katastrofična, te da se zadnjih godina bilježi 400 odlazaka iz službe godišnje, od čega najviše u mirovinu. Iako još nisu primijetili odstupanja, Srdarević kaže da će od iduće godine morati pozorno pratiti stanje jer će policajci imati pravio na otpremnine po novom zakonu.

Neki članovi zamjerili su što je izvješće podnio ravnatelj policije a ne ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Predsjednik Odbora Ranko Ostojić rekao je da je na zadnjoj raspravi predloženo MUP-u da izmjeni članak po kojem sada ministar podnosi izvješće.

Petar Škorić rekao je da je neprihvatljivo da 2017. raspravljaju izvješće za 2015. kada je na čelu MUP-a bio Ostojić pa je tražio da se izvješće primi k znanju ali ga je na kraju ipak podržao.

Odbor je podržao i prijedlog izmjena zakona o zaštiti svjedoka kojim se zaštićenim svjedocima omogućava trajnu promjenu identiteta i nakon programa zaštite. Svakoj štićenoj osobi bi se nakon isteka programa zaštite ponudila mogućnost da prikriveni identitet zadrže kao trajni.

Prihvaćeno je i izvješće o stanju sustava zaštite i spašavanja te provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu 2017. Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić rekao je da je u ovoj godini, u odnosu na prosjek, zabilježeno više požara i opožarenih područja, a uzroci su vremenske neprilike, nepažnja i paljenje korova.

Iza zatvorenih vrata Odbor je raspravio izvješća o radu SOA-e i VSOA-e.

Komentiraj