Turski premijer Ahmet Davutoglu izjavio je u nedjelju da summit EU-Turska predstavlja povijesni dan za turske pristupne pregovore, koji u proteklih deset godina nisu puno napredovali.
 “Ovo je povijesni dan u procesu našeg pristupanja EU-u”, rekao je Davutoglu, koji predstavlja svoju zemlju na sastanku na vrhu s čelnicima EU-a. “Zahvaljujem svim europskim čelnicima na ovom novom početku”, dodao je.
 EU i Turska dijele sudbinu i globalne izazove kako u pogledu gospodarske krize tako i u pogledu geopolitike, uključujući i pitanje migracija.
 U nedjelju se u Bruxellesu održava summit čelnika EU-a i Turske na kojem bi dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje migrantskog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.
 Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupnih pregovora s mrtve točke.
 O otvaranju EU-a prema Turskoj govori i najava da bi sredinom prosinca trebali biti otvoreni pregovori u poglavlju Ekonomska i monetarna unija. Turski dužnosnici ističu da se neće zadovoljiti s tim nego da žele sljedeće godine otvoriti još pet ili šest poglavlja.
 Turska je najstarija kandidatkinja za članstvo u EU. Zahtjev je podnijela još 1987. godine, a pristupne pregovore otvorila je u listopadu 2005. godine, istog dana kada i Hrvatska, koja je već više od dvije godine punopravna članica.
 Do sada je u proteklih 10 godina otvorila pregovore u 13 pregovaračkih poglavlja, a zatvorila samo u jednom – Znanosti i istraživanje. Zadnji put neko poglavlje bilo je otvoreno u studenome 2013. godine.
 Iako pregovori o članstvu traju, dobar dio članica EU-a, među njima i najveća Njemačka, protivi se turskom članstvu i umjesto članstva nude privilegirano partnerstvo.
 Jedan od većih problema u odnosima Turske i EU-a je Cipar, čiji je sjeverni dio pod kontrolom ciparskih Turaka i njihovu samoproglašenu državu ne priznaje nitko osim Ankare.
 U EU-u su ranije često kritizirali autoritarne tendencije vladavine turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ali je u posjednje vrijeme uočljivo izbjegavanje kritičnih tonova prema Turskoj.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.