Prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima “Moja dugina obitelj”, koja je nedavno izišla u nakladi Udruga Dugine obitelji, predstavljena je u četvrtak navečer u Francuskom institutu u Zagrebu.

Slikovnica čiji je autor teksta Ivo Šegota, a ilustracija Borna Nikola Žeželj, tiskana je uz financijsku podršku Francuskog veleposlanstva u Zagrebu u nakladi od 500 primjeraka, koji su, kako je rečeno, već razgrabljeni.

Novinarima je podijeljena izjava savjetnika iz Veleposlanstva Francuske u Zagrebu Guillaume Colin koji je kazao: Uvjereni smo da se vrijedi boriti za toleranciju i poštivanje različitosti, koja je u središtu naših zajedničkih europskih vrijednosti. Borba protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta jedan je od ključnih prioriteta francuske politike zaštite ljudskih prava. Zato je francusko Veleposlanstvo u Zagrebu s ponosom podržalo objavljivanje slikovnice “Moja dugina obitelj”.

Iznenadio nas je interes javnosti, pa planiramo i nova izdanja, izjavio je koordinator udruge Daniel Martinović.

Autor Ivo Šegota kazao je da su napravili malu analizu o tome koje dječje slikovnice u Hrvatskoj prikazuju dugine obitelji, te kako su zapazili da nema ni jedne slikovnice koja bi govorila samo o duginim obiteljima na hrvatskom jeziku. Namjera je slikovnicom približiti priču o duginim obiteljima i različitostima u našem društvu svima koji to žele te olakšati roditeljima razgovor s djecom o duginim obiteljima, dodao je.

Prema tumačenju psihologinje Marine Štambuk istraživanja ne podržavaju stereotipe o štetnosti odrastanja djeteta s LGBT roditeljima. Također je ustvrdila da prema znanstvenoj literaturi nema razlike u različitim aspektima mentalnog zdravlja djece koju su odgajale majke lezbijke, gej očevi, biseksualni i heteroseksualni roditelji.

U deskriptivnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2016., pokazalo se da za optimalan razvoj djeteta veću važnost ima kvaliteta obiteljskih odnosa i procesa, nego sam oblik obitelji, rečeno je na prestavljanju. Kako je dodano, stresori koju djeca iz LGBT obitelji doživljavaju povezani su s razvodom roditelja, kao i kod druge djece razvedenih roditelja, te s nepovoljnom reakcijom, ili očekivanom nepovoljnom reakcijom okoline na njihovu obitelj.

Rečeno je i da obitelj i obiteljske zajednice imaju različite pojavne oblike. Nekad su to mama i tata s djecom, što je najčešći tip obitelji, no postoje i drugačiji tipovi obitelji, npr. jednoroditeljske, kojih je prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2011. bilo više od 15 posto. Također, postoje udomiteljske obitelji, obitelji u kojima djed i baka odgajaju dijete, zatim prakse da dijete jedan tjedan živi kod mame a drugi kod tate, te dugine obitelji, rečeno je.

Koordinator udruge Martinović kazao je i da se broj poznatih duginih obitelji širi. Danas je u Zagrebu poznato oko 80 osoba, dok je prije četiri godine, kad je izglasan Zakon o životnom partnerstvu, bilo poznato svega 12 takvih osoba, dodao je.

Često se radi o jednoroditeljskoj obitelji, većinom s djecom, koje su bile u heteroseksualnom braku. Javljaju se također slične osobe iz Rijeke, Splita, Pule, najčešće kao bi dobili informaciju o svojim pravima i savjet da riješe neke probleme, kazao je Martinović.

Prema različitim istraživanjima, broj osoba LGBT populacije unutar stanovništva kreće se između dva i 10 posto, što bi prema najrestriktivnijim procjenama značilo da u Hrvatskoj ima oko 12 tisuća LGBT osoba. Jedno istraživanju Zagreb Pridea, izvršeno metodom neposrednih razgovora, utvrdilo je u Zagrebu brojku od oko 700 osoba koja pripadaju toj populaciji, kazao je Martinović. Preme njegovom tumačenju to potvrduje da se ljudi boje kazati tko su.

Prema zadnjem popisu stanovništva, samo desetak osoba se izjasnilo da živi u istospolnom partnerstvu, kazao je Martinović.

Na predstavljanju je također rečeno da je slikovnica Moja dugina obitelj drugačija po tome što ne pothranjuje stereotipe. Iz nje dijete može naučiti kako živi jedna drugačija obitelj, napomenuto je na predstavljanju prve hrvatske slikovnice o istospolnim obiteljima.

Na ulazu u Medijateku Francuskog instituta u Zagrebu postavljeni su zaštitari koji su puštali samo najavljene posjetitelje, pa neki novinari nisu mogli pratiti predstavljanje slikovnice, za što su se iz udruge potom ispričali.

Komentiraj