Nacional objavio da se pod raznim istragama Tužilaštva BiH nalazi najmanje 37 hrvatskih časnika, među kojima je svakako najpoznatiji general Ante Gotovina, Nacionalu je dostavljena na uvid dodatna tajna dokumentacija koja pokazuje što bi se nekim hrvatskim časnicima moglo stavljati na teret. Radi se o još jednom dijelu izvještaja koje je Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA) proslijedila hrvatskom državnom vrhu.

  • U optužnici protiv Obradovića cilj je dokazati da je individualna odgovornost optuženika sastavni dio ukupnog zločinačkog pothvata etničkog čišćenja Hercegovine i njenog pripajanja Hrvatskoj
  • Uhidbeni nalozi podneseni su za veći broj osoba osumnjičenih za ratne zločine u logoru Dretelj, gdje su pripadnici HVO-a zatočili oko 2270 uhićenih bosanskih Muslimana iz Stolca i Čapljine
  • VSOA je hrvatski državni vrh precizno informirala da je još 2011. državna tužiteljica Posebnog odjela za ratne zločine u Hercegovini izdala uhidbeni nalog za Nedjeljka Obradovića

Nedugo nakon što je

U tim se izvještajima posve eksplicitno tvrdi da se u najmanje jednoj optužnici djelovanje i angažiranje oružanih snaga Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Hercegovini kvalificira kao dio zločinačkog pothvata koji je koordinirao tadašnji hrvatski državni vrh, a cilj je bio etničko čišćenje bošnjačkog i drugog nehrvatskog stanovništva iz Hercegovine. U tom se dokumentu navodi da su sudionici tog zločinačkog pothvata bili tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, tadašnji ministar obrane Gojko Šušak, tadašnji načelnik Glavnog stožera hrvatski oružanih snaga Janko Bobetko, tadašnji predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Mate Boban, tadašnji predsjednik vrhovnog, izvršnog, upravnog i obrambenog organa Herceg-Bosne Jadranko Prlić, tadašnji načelnik Ministarstva obrane HVO-a Bruno Stojić, jedan od tadašnjih zapovjednika HVO-a Slobodan Praljak, tadašnji načelnik Uprave vojne policije HVO-a Valentin Ćorić, tadašnji načelnik Službe za razmjenu zarobljenika i drugih osoba Branislav Pušić, zatim Dario Kordić, Tihomir Blaškić, Mladen Naletilić, kao i brojni drugi dužnosnici i članovi vlade i političkih struktura Herceg-Bosne, te HDZ-a na svim razinama, među kojima se nalazi i Nedjeljko Obradović, tada na dužnosti zapovjednika brigade HVO-a “Knez Domagoj”. Sve je to zapisano u jednom od dokumenata s naslovom “Operativna informacija B”, od 8. kolovoza 2012. U njemu se također izvještava o aktivnostima Tužilaštva BiH povezanim s istragama o ratnim zločinima, a posebna se pozornost posvećuje Obradovićevu slučaju. On se rodio 14. ožujka 1961. u Metkoviću, gdje ima i prijavljeno prebivalište.

U hrvatske oružane snage pristupio je 8. listopada 1991., bio je zapovjednik 116. brigade Hrvatske vojske u Metkoviću, a zadnja dužnost koju je obnašao u Hrvatskoj vojsci bila je dužnost časnika u IV. zapovjednom području Ston. Bivši predsjednik Ivo Josipović odlikovao ga je za obranu Metkovića. Čin stožernog brigadira dodijeljen mu je 19. ožujka 1996., a umirovljen je 23. prosinca 2002. Do sredine 2011. obnašao je dužnost savjetnika premijera Hercegovačko-neretvanske županije, što su lokalni bosanski mediji okarakterizirali kao provokaciju. U javnosti se u rujnu 2013. spominjalo da se Obradovića istražuje zbog ratnih zločina u Stocu i Čapljini po zapovjednoj odgovornosti, jer je bio i ratni zapovjednik 1. hercegovačke brigade “Knez Domagoj”, koja je bila ključna za obranu Stoca. Tvrdilo se u medijima da se istražuje u vezi sukoba između Armije BiH i HVO-a, a Tužilaštvo BiH te medijske navode nije komentiralo. Spominjalo se i da je njegovo ime navodno bilo na spisku 20 osoba bivše glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte, koje je ona uputila Tužilaštvu BiH u proceduru. Nešto više od godinu dana prije nego što su se u medijima pojavili prvi tekstovi u kojima se spominje istraga protiv Obradovića, VSOA je hrvatski državni vrh vrlo precizno informirala što se zapravo događa u tom slučaju. U tom izvješću stoji: “Sukladno zaključcima Visokog sudbenog vijeća BiH u vezi rada Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, zamjenica glavnog tužitelja BiH i čelnik navedenog Odjela gospođa Vesna Budimir, izdala je pisani nalog podređenim tužiteljima o neophodnom intenziviranju rada u cilju podizanja optužnica ili odbacivanja kaznenih prijava. Slijedom navedenog, sredinom prosinca 2011. državna tužiteljica Posebnog odjela zadužena za predmete ratnog zločina na području Hercegovine gospođa Remzija Smailagić, izdala je uhidbeni nalog za umirovljenog generala HVO i brigadira HV Nedjeljka Obradovića. Međutim, kako se imenovani u to vrijeme nalazio na području Hrvatske, a nije mu udovoljeno zahtjevu da se brani sa slobode, Nedjeljko Obradović je našao utočište u Zagrebu.

Izdavanje tog uhidbenog naloga potvrđuje ranija raspoloživa operativna saznanja i prosudbe VSOA kako će od strane Tužiteljstva BiH doći do podizanja optužnica za veći broj visokih časnika HVO i pripadnika policije koji su osumnjičeni za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima 1993. na prostoru Hercegovine, odnosno Stoca i Čapljine. Pored navedenog Remzija Smailagić je početkom ove godine naložila Terenskom uredu Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) Mostar intenziviranje istražnih radnji za predmete za koje nije podignuta optužnica, te je izdala veći broj uhidbenih naloga po donesenim optužnicama. Temeljem optužnica provode se istražne radnje prema osumnjičenicima za ratni zločin nad pripadnicima ‘nikšićko-šavničke brigade’, a uhidbeni nalozi su podneseni za veći broj osoba osumnjičenih za ratne zločine u logoru Dretelj.

FOTO: www.hdz.hr
FOTO: www.hdz.hr

Međutim, operativno prosuđujemo kako optužnica protiv generala Nedjeljka Obradovića ima za cilj dokazati kako je individualna odgovornost optuženika sastavni dio ukupnog zločinačkog pothvata etničkog čišćenja Hercegovine i njenog pripajanja Hrvatskoj, usmjeravanog od tadašnjeg najvišeg hrvatskog državnog i vojnog vrha.” Potom se u tom dokumentu citiraju navodi iz optužnice protiv Obradovića. U njemu se iznosi da se Obradovića tereti da je podržavao, vodio zatvore i koncentracijske logore i druge objekte za zatvaranje i zatočenje Bošnjaka te da je nad njima sustavno provođenje nasilje. U optužnici se navodi da su pripadnici brigade “Knez Domagoj” tijekom 1993. i 1994. uhitili osobe bošnjačke nacionalnosti i s njima nehumano postupali. Posebno se detaljno opisuju zbivanja na području općine Stolac iz travnja 1993.

U optužnici protiv Obradovića se navodi da je zapovjedio uhićenja većeg broja Bošnjaka koji su kasnije zatvoreni na više lokacija, u vojarnu Grabovina i u logore Dretelj, Gabela i Heliodrom. Obradovića se posebno tereti za zlostavljanja vojnih policajaca brigade “Bregava” iz sastava Armije BiH. U izvješću VSOA-e vrlo se detaljno opisuje što se sve Obradoviću stavlja na teret. Tako se, među ostalim, navodi i sljedeće: “U razdoblju od travnja do rujna 1993. u Okružnom vojnom zatvoru u Dretelju u sklopu vojarne, pripadnici HVO zatočili su oko 2270 uhićenih bosanskih Muslimana iz općina Stolac i Čapljina, među kojima i pripadnike HVO muslimanske nacionalnosti, te određeni broj dječaka mlađih od 16 godina, odnosno muškaraca starijih od 60 godina. Pripadnici HVO iste su izgladnjivali, što je rezultiralo smrću jednog od zarobljenika. Uhićenici su također bili prisiljavani na međusobne borbe pri čemu su najmanje 4 osobe poginule od posljedica fizičkih ozljeda ili zato što su ih ustrijelili pripadnici HVO. Navodi se i kako je humanitarnim organizacijama pristup zatvoru Dretelj bio uskraćen, a zarobljenici kontinuirano premještani u mjesto Silos u Čapljini sve do kolovoza 1993…” Generala Obradovića tereti se da je poticao i omogućio da se zatočene Bošnjake natjera na protupravni prisilni rad. Oni su bili zatočeni u zatvorima Gabela i Dretelj i prisiljavalo ih se da grade i utvrđuju vojne linije na prvoj crti obrane. VSOA je hrvatski državni vrh informirala o tomu kako je Tužilaštvo BiH u radu na tom predmetu ispitalo 135 svjedoka, kao i 69 svjedoka u drugim predmetima koje namjerava koristiti protiv Obradovića. U izvješću VSOA-e navodi se sljedeće: “…Prikupljena je medicinska dokumentacija za svjedoke, zapisnici o saslušanju vještaka, obdukcijski nalazi, izvodi iz matične knjige umrlih i druga dokumentacija. Pribavljeni su osobni matični kartoni, VON 8 za osumnjičenog Obradovića, dok je materijalna dokumentacija ovjerena u Haagu. Zahtjevom za pomoć od Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju iz predmeta Jadranko Prlić i drugi, prikupljeni su dokumenti u vezi s pripadnicima brigade HVO ‘Knez Domagoj’, koje Tužiteljstvo prilaže kao dokaz u postupku. Navedena dokumentacija obuhvaća foto elaborate, snimke logora Dretelj, Gabela i Grabovina, Koštana bolnica, škola u Crnjićima, te sve informacije i dokumentacija vezana za ubijene osobe, zlostavljanja, zatvaranja, te protjerane i prisilno premještene osobe od strane HVO brigade ‘Knez Domagoj’ od početka travnja 1993. do travnja 1994. Prikupljeni su i zapisnici o saslušanju svjedoka – vještaka od specijalne sudske medicine, zapisnici o ekshumaciji, zapisnici o očevidu, foto-dokumentacija, materijalna dokumentacija Hrvatske republike Herceg-Bosne i HVO-a, kao i materijalna dokumentacija iz Arhiva Zagreb. Sukladno navedenom izdana je i naredba za uhićenje Nedjeljka Obradovića”, stoji u izvješću VSOA-e.

Dario Kordić također je odslužio kaznu za ratni zločin, ali njegovo se ime i dalje provlači kroz optužnice FOTO: Saša Zinaja
Dario Kordić također je odslužio kaznu za ratni zločin, ali njegovo se ime i dalje provlači kroz optužnice
FOTO: Saša Zinaja

Koliko se ozbiljno pristupa tom slučaju pokazuju i najave iz tog dokumenta, prema kojima Tužilaštvo BiH planira zatražiti zaštitu svjedoka koji su to htjeli, locirat će i saslušati druge relevantne svjedoke, zapovjedit će vještačenje vojnim analitičarima te riješiti kontradiktornosti u izjavama određenog broja ključnih svjedoka. Navedeno je i to da se konačna odluka tužitelja planira donijeti nakon saslušanja Obradovića. VSOA je zaključila da Tužilaštvo BiH taj slučaj namjerava proširiti i na koncu ga kvalificirati kao zločinački pothvat, koji bi posredno mogao poslužiti za osudu cijele hrvatske politike prema BiH u prvoj polovici 90-ih. Sličnu razinu prikupljenih dokaza Tužilaštvo BiH ima i u slučaju koji je bio pokrenut protiv pokojnog Imre Agotića, tada pomoćnika zapovjednika Glavnog stožera hrvatskih vojnih snaga za zrakoplovstvo, te protiv Josipa Čuletića i Danijela Borovića. Njih se tereti da su odgovorni za događaj koji se zbio 7. kolovoza 1995. u mjestu Kapljuh, u selo Bravsko, koje se nalazi u općini Bosanski Petrovac.

Prema tvrdnjama u toj kaznenoj prijavi, hrvatski vojni zrakoplovi pucali su i na kolonu civila koji su izbjegli iz tadašnje tzv. Republike Srpske Krajine i koji su se već nalazili na području malog mjesta Kapljuh. Sporni se događaj dogodio tijekom oslobodilačke akcije Oluja. Tereti ih se da su odgovorni za stradavanje većeg broja civila.

U kaznenoj prijavi navodi se da su tom prilikom poginuli Darinka i Jovica Drča i troje malodobne djece, te da su bili ranjeni još brojni drugi civili. U pratećoj dokumentaciji nalaze se zapisnici razgovorima s brojnim svjedocima tog događaja, fotodokumentacija o krim-tehničkoj obradi posmrtnih ostataka poginulih osoba, brojna druga dokumentacija, uključujući i videosnimke tog događaja. U izvješćima VSOA-e navodi se i kako su u nekim slučajevima dokazi o navodnim ratnim zločinima prilično tanki te kako je teško očekivati da bi ti predmeti mogli završiti na sudu. Međutim, u opisanim predmetima može se tvrditi da je prikupljena prilična količina čvrstih dokaza koja bi mogla ići u prilog tvrdnjama Tužilaštva BiH. Sve to pokazuje da su pojedini hrvatski časnici s razlogom u posljednje vrijeme nervozni, ali i da bi se sporna hrvatska politika prema BiH u prvoj polovici 90-ih u nekim sudskim postupcima u toj zemlji mogla opet propitivati.

 

Komentiraj

FOTO:Ured predsjednika RH 2011//www.hdz.hr
PODIJELI
Berislav Jelinić je istraživački novinar sa više od dvadeset godina radnog iskustva u vodećim hrvatskim tiskanim i elektroničkim medijima. Diplomirani je kriminalist sa apsolviranim studijem novinarstva, te stečenim zvanjem EMBA nakon završene Cotrugli Business School. Radio je kao novinar i urednik u tjednicima Globus, Studio, Arena, Aktual, dnevnim novinama Jutarnji list, na OTV-u, te autorski surađivao na projektima emitiranim na HTV-u i TV Mreži, ali najveći dio profesionalnog angažmana aktivan je u Nacionalu. Početkom 2014. izdao je knjigu pod naslovom Zašto je ubijen Ivo Pukanić. Godinama je aktivan u nevladinom sektoru vezanom uz razvoj transparentnosti pravosuđa. Tijekom posljednjih pet godina aktivan je član Rotary kluba Zagreb Medvedgrad, gdje je odradio i jednogodišnji predsjednički mandat.