Hrvatski znanstveni sustav teško se nosi s čestim kršenjem etičkih normi, najčešće plagijata, pa bi bilo potrebno osnovati posebna tijela koja bi brzo i učinkovito rješavala plagijate i propisivala primjerene sankcije, ključna je tvrdnja zadnjeg službenog izviješća o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, čiji je predsjednik Vlatko Silobrčić jučer zbog jednog takvog slučaja podnio ostavku.

Odbor se u razdoblju od rujna 2014. do siječnja 2016. sastao 12 puta i unatoč otpora stabilno funkcionirao, ali se jučer slomio, kako je ustvrdio sinoć Hini Silobrčić, zbog nemogućnosti da procesuira slučaj navodnog plagijata ministra znanosti Pave Barišića.

Nakon više godina neaktivnosti prethodnog odbora, aktualni je imenovan je na sjednici Sabora 6. lipnja 2014., te je do kraja siječnja ove godine raspravljao o 43 zaprimljena predmeta, od koji je 12 njih riješio, kaže se u izvješću koje je podnio njegov predsjednik akademik Vlatko Silobrčić u veljači ove godine tadašnjem predsjedniku Sabora akademiku Željku Reineru.

O 16 predmeta Odbor je raspravljalo do tri puta, a o tri predmeta se raspravljalo više od tri puta, ističe njegov predsjednik akademik Vlatko Silobrčić i naglašava da je Odbor nekim ustanovama morao slati požurnice da se očituju o predmetima jer su kočile rješavanja predmeta.

Nekima smo morali slati ponovne zahtjeve i po pet puta, da bi na kraju dobili neadekvatne odgovore koje je Silobrčić nazvao „fantazije“.

No, Odbor u tim predmetima nije sreo prijavu protiv filozofa Pave Barišića, čije je dovođenje u vezu s mogućom ministarskom dužnošću navelo prijavitelje iz veljače 2011. da podsjete na neriješeni slučaj njegovog navodnog plagijata u časopisu „Synthesis philosophica“.

Potom je Silobrčić obznanio da je u arhivi prošlog saziva Odbora pronašao četiri neriješene prijave u kojima se dvije izravno ili neizravno odnose na aktualnog ministra Pavu Barišića te da će one biti razmotrene na sjednici Odbora.

Odbor će razmotriti sve četiri prijave i vidjeti ima li osnove da se one uzmu za predmet, a potom će izreći svoje mišljenje, rekao je ranije akademik Silobrčić.

Silobrčić se u Izviješću predsjedniku Reineru žali da Odbor ima ograničene utjecaje na ponašanje sudionika u znanosti i visokom obrazovanju zbog čega je u nekoliko navrata upozoravao sveučilišne i druge znanstvene institucije na njihove obaveze.

U izvještaju se posebno kaže da je Odbor uputio dopis svim sveučilištima i javnim ustanovama u kojima je „upozorio na veliki broj plagijata s kojima se Odbor susreo“.

Također, Silobrčić je upozorio na nejasne i nerazrađene postupke utvrđivanja povreda kodeksa i predugo trajanje postupaka. Međutim, i kad se konačno utvrdi kršenje etičkih normi, najčešće zbog plagijata, nije bilo nikakvih sankcija, kaže u Izviješću.

Stoga je Odbor u dopisu Saboru predložio da se razmisli o osnivanju posebnih tijela za pitanja plagijata, koja bi ih brzo i učinkovito rješavala i pripisivala primjerene sankcije. Odbor je tada istaknuo i problem naplaćivanja znanstvenih podataka zbog čega je pozvao na sjednicu povjerenicu za informiranje Anamariju Musu.

O jučerašnjoj sjednica Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, koja je trebala imati na dnevnom redu slučaj navodnog plagiranja aktualnog ministra Pave Barišića, nije bilo nikakvih izjava ni priopćenja.

Sinoć je, pak, procurila informacija da je Silobrčić podnio ostavku.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.