– Na najave ministra zdravlja Darija Nakića da će reformu hitne medicinske službe riješiti pojačanim dežurstvima obiteljskih liječnika, reagirala je Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) koja poručuje da koncesionari ne bježe od dežurstava, ali traže da posao podijele sa zavodima za hitnu medicinu, te da im se osiguraju bolji uvjeti rada.

Tražimo dežurne laboratorije i rendgene, te da se  jasno definiraju stanja za koja se liječnička pomoć može tražiti vikendom, ističe predsjednica KoHOM-a Ines Balint u razgovoru za Hinu iznoseći stajalište privatnih koncesionara kojih je 70 posto u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a zbog svojeg specifičnog statusa dosad nisu morali dežurati vikendima i praznicima.

Koncesionarima će se uvesti obavezna dežurstva 

U suprotnom, kaže, uslijedit će masovni egzodus obiteljskih liječnika u zemlje zapadne Europe jer su obiteljski liječnici  u Hrvatskoj već na rubu izdržljivosti zbog dvostruko i trostruko više kontakata sa pacijentima u odnosu na kolege iz europskih zemalja, uključujući i nepotrebno preveliko administrativno opterećenje.

Ministar je nedavno najavio da će, nakon reforme hitne medicinske službe, tijekom vikenda i praznika pacijente 4. i 5. stupnja hitnosti rješavati obiteljski liječnici, a neslužbeno se doznaje da će se do 30. lipnja ove godine mijenjati ugovori o koncesiji i u njima uvesti obavezna dežurstva.

Nakićeve najave Balint ocjenjuje nekorektnim pokušajem rasterećivanja bolnica na račun obiteljske medicine koja nije kriva što velik broj pacijenata samoinicijativno traži pregled u objedinjenom hitnom prijemu bolnica, vrlo često i nakon pregleda obiteljskog liječnika, tražeći drugo mišljenje ili očekujući pretrage ili lijekove za koje misle da su im potrebni.

Objašnjava da su i do sada gotovo u svim županijama organizirani punktovi posebnih dežurstava u kojima pretežno dežuraju zaposlenici domova zdravlja, a privatni koncesionari su često odbijali dežurati jer na tim mjestima nedostaje i najosnovnija oprema, poput EKG-a, defibrilatora, inhalatora, kirurških setova, čak i šprica za ispiranje ušiju i računala.

No, nije ta situacija uzrokovala pritisak na bolnice, već zadnje reforme hitne medicinske pomoći (2011.), koja se «pokazala lošom i nedovršenom».

Liječnici iz zavoda rade samo na terenu

«Novoformirani Zavodi za hitnu medicinu od te reforme većinom više nemaju mogućnost pregleda pacijenata i davanja terapije u svojim prostorijama, već samo izlaze po pozivu na teren. Rezultat je da pacijenti  često samoinicijativno  traže uslugu u bolnici, nakon što ne zateknu nikoga u prostorijama hitne pomoći», kaže Balint.

Kao poseban promašaj navodi formiranje timova 2, u kojima su samo vozač i medicinska sestra, i – s obziroma da nemaju veće nadležnosti, predstavljaju samo skupu taksi službu.

Kao zoran prikaz situacije na terenu navodi se slučaj iz jedne županije gdje je liječnik hitne medicinske pomoći odbio pratnju maloljetnog pacijenta  s pneumotoraksom u 80 km udaljenu kliničku bolnicu, bez obzira na traženje obiteljskog liječnika koji je dijagnozu potkrijepio svojim pregledom i radiološkom obradom, uz obrazloženje da im je to predaleko i da ne mogu zbog toga ostaviti teren bez liječnika.

Stoga u KoHOM-u traže da se definiraju nadležnosti liječnika Hitne medicinske pomoći, a posebno skupih timova 2 koji sada služe samo kao sanitetski prijevoz. Također traže da se definiraju stanja u kojima je opravdano dolaziti u dežurstvo liječniku obiteljske medicine ili hitne medicinske pomoći, te da se destimulira pacijente da dolaze u dežurstva po kronične terapije, zbog križobolje, bola u koljenu, šmrcanja nosa ili panike zbog povišenog krvnog tlaka.

Pacijenti najviše dolaze na hitnu zbog povišenog tlaka

“Istraživanja su pokazala da je prvi na listi simptoma zbog kojih pacijenti u Hrvatskoj vikendom i po noći traže zdravstvenu zaštitu – povišena vrijednost tlaka. Toga nigdje drugdje u Europi
nema. Pacijenti se trebaju redovito javljati svom liječniku obiteljske medicine, uzimati terapiju koju im je propisao njihov liječnik i pridržavati se higijensko-dijetetskih mjera. Povišen arterijski tlak je kronično stanje  koje se liječi u ordinaciji obiteljske medicine,”, poručuje predsjednica udruge obiteljskih liječnika.

Nada se i da se rješavanju ovih problema neće pristupiti “stihijski i nepripremljeno, kao do sada”.

«Primjerenije je okupiti kvalitetne ljude koji će svojim prijedlozima osigurati kvalitetne pomake, pa makar se isti produžili za nekoliko mjeseci. Umjesto da  probleme rješavamo u hodu, kao što to radimo već godinama, a što rezultira nezadovoljnim i pacijentima i zdravstvenim radnicima”, zaključuje Balint.

 

Komentiraj


FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.