Američki predsjednik Barack Obama u petak je u Jeruzalemu na posljednjem ispraćaju bivšeg izraelskog predsjednika i dobitnika Nobelove nagrade za mir, “velikana 20. stoljeća” Shimona Peresa, poručio da je dolazak palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa na pogreb “podsjetnik da mir još nije završen posao”.

Obama je na pogrebu govorio kao posljednji i odmah je na početku spomenuo Abasa koji je sjedio u prvom redu, kazavši da je “njegova nazočnost gesta i podsjetnik da mir još nije dosegnut”.

Obama je rekao da ga Peres podsjeća na neke od velikana 20. stoljeća, spomenuvši Nelsona Mandelu i britansku kraljicu Elizabetu II.

“Čak suočen s terorističkim napadima, čak i nakon opetovanih razočaranja za pregovaračkim stolom, on (Peres) je inzistirao da Palestinci, kao ljudi, moraju biti smatrani jednakima židovima u dostojanstvu i stoga jednaki u samoodređenju”, kazao je Obama.

Govor je završio rečenicom na hebrejskom: “Shimone – dragi prijatelju, hvala ti”.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu zahvalio se svima koji su došli na ispraćaj, rekavši da “toliko vođa iz čitavog svijeta koji su stigli da pozdrave Shimona svjedoči o njegovom optimizmu, traženju mira i ljubavi prema Izraelu. Izraelski narod to duboko cijeni”.

Na ispraćaju su se okupili predstavnici sedamdesetak zemalja među kojima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. U hrvatskom je izaslanstvu i poznati oskarovac i preživjeli iz holokausta Branko Lustig.

Poduži popis državnika uključuje i francuskog predsjednika Francois Hollandea i bivšeg šefa države Nicolasa Sarkozyja, njemačkog predsjednika Joackima Gauka, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, britanskog princa Charlesa i španjolskog kralja Filipa VI., talijanskog premijera Mattea Renzija, britanskog i austrijskog ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona i Sebastiana Kurza. Iz Velike Britanije stigao je i bivši premijer David Cameron. Nazočni su bili i slovenski predsjednik Borut Pahor i srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić.

“Shimon je živio život s ciljem, imao je viziju i nadu”, rekao je Netanyahu. “Stremio je nevjerojatnim visinama…Bio je veliki čovjek za Izrael i veliki čovjek za svijet”.

“Izrael žali za njim, svijet žali za njim. Ali i mi i svijet želimo naći nadu u onome što je ostavio za sobom”, rekao je Netanyahu. “Bit će mira, dragi Shimone, kažem ti to iz dubine srca”, zaključio je Netanyahu.

Uz Obamu i Netanyahua na posljednjem ispraćaju govorio je i bivši američki predsjednik Bill Clinton, u Izraelu dočekan s velikim emocijama.

Clinton je bio posrednik u postizanju mirovnog sporazuma iz Osla koji su potpisali Peres, bivši premijer Yitzhak Rabin i palestinski predsjednik Jaser Arafat. Za taj su sporazum trojica državnika dobila Nobelovu nagradu za mir.

Clinton zaziva “Imagine” Johna Lennona

Clinton je govorio o zajedničkoj prošlosti u kojoj su on i Perez pokušali pronaći mir u regiji.

“Bio je prijatelj”, kazao je, ali i naglasio da kritičari koji ga smatraju “naivnim i preoptimističnim” griješe samo u jednom.

“Nije bio naivan, on je jako dobro znao što radi kada je bio preoptimističan. Nikome nikada nije popustio”, rekao je Clinton.

Rekao je da je počašćen što ga je obitelj Shimona Peresa zamolila da govori na njegovu ispraćaju, “da kažem što je značio nekome tko nije građanin ove zemlje koju toliko volim”.

“On je započeo život u Izraelu kao najbolji izraelski učenik, postao njegov najbolji učitelj i završio kao najveći sanjar”, rekao je Clinton.

“U njegovu čast želim da se sjećamo njegovog blistavog osmijeha i pjesme ‘Imagine”, rekao je, podsjetivši na legendarnu pjesmu Johna Lennona o svim ljudima koji žive u miru i prigodu u kojoj su tu pjesmu pjevala zajedno izraelska i arapska djeca.

Na posljednjem ispraćaju govorili su i izraelski predsjednik Reuven Rivlin i predsjednik parlamenta Yuli Edelstein. Posljednje riječi preminulom izraelskom i svjetskom velikanu uputili su njegova dva sina, od kojih je jedan dio govora održao na engleskom rekavši da bi njihov otac sigurno želio da se netko obrati i na tom jeziku, te Peresova kći i slavni izraelski pisac poznat po svojim mirotvornim stavovima Amos Oz.

S obzirom na vrlo kratko vrijeme između kraja posljednjeg ispraćaja Shimona Peresa i židovskog šabata koji počinje u petak u suton, u Jeruzalemu nisu predviđeni nikakvi diplomatski razgovori.

Golem broj svjetskih čelnika na svjedoči o poštovanju koje je Peres uživao na Zapadu kroz godine njegove transformacije od mladog izraelskog jastreba do mirotvorca posvećenog izgradnji mira između Izraelaca i Palestinca.Iz araspkih zemalja međutim uglavnom je stigla šutnja.

Mahmud Abas u Jeruzalemu prvi put od 2010.

U rijetkom posjetu Jeruzalemu iz Ramalaha je stigao Abas, izazvavši veliki interes medija. Posljednji put u Izraelu bio je 2010.

Abas i Netanyahu rukovali su se uoči posljednjeg ispraćaja i razmijenili nekoliko riječi.

Abas je sjedio u prvom redu između Tuska i mađarskog premijera Viktora Orbana.

Izraelsko-palestinski pregovori zaleđeni su od 2014. a Netanyahu i Abbas, duboko podijeljeni oko židovskih naselja na palestinskom teritoriju nisu se sreli u izravnim razgovorima od 2010.

Dok Zapad Peresa naziva mirotvorcem, mnogi u arapskom svijetu, uključivo i među Palestincima, gledaju na njega kao na “ratnog zločinca”, navodeći njegovu uključenost u arapsko-izraelske ratove i potporu izgradnji židovskih naselja prije sporazuma iz Osla.

Od Knesseta do posljednjeg počivališta između dvojice bivših premiejra

Tijelo bivšeg izraelskog predsjednika u koloni vozila krenulo je ispred Knesseta oko 8,30 sati. U Izraelu se procjenjuje da je oko 50 tisuća ljudi prošlo uz njegov lijes koji je u četvrtak stajao pred izraelskim parlamentom prekriven zastavom.

Počasna vojna garda ponijela je lijes s Peresovim tijelom i pratila Peresovu obitelj te izgovorila židovsku molitvu “kadiš” za mrtve.

Lijes je donesen na brdo Herlz gdje su se već bili okupili sadašnji i bivši predsjednici država i vlada i njihova izaslanstva, ukupno oko 5000 ljudi koji su nazočili ispraćaju s najvišim državničkim počastima. Na samom ukopu koji je uslijedio bilo je oko 400 ljudi.

Sigurnosne snage bile su na najvišem su stupnju pripravnosti za ceremoniju koja je počela u 9,30 na brdu Herzl koji nosi ime po vizionaru židovske države Theodoru Herzlu. Raspoređeno je osam tisuća policajaca, zatvorene su ceste. Izrael, svakodnevno suočen sa sigurnosnim izazovima, nije imao takav događaj od ispraćaja Yitzhaka Rabina 1995.

Veteran svjetske politike i jedan od najvećih državnika modernog doba Shimon Peres preminuo je u srijedu u bolnici u Tel Avivu, dva tjedna nakon teškog moždanog udara.

Peres, posljednji živuči iz naraštaja osnivača Izraela pokopan je između dvojice bivših premijera, Yitzhaka Rabina i Yitzhaka Shamira.

Od jastreba do mirotvorca

Shimon Peres rođen je u Poljskoj 1923. godine. Kad mu je bilo 11 stigao je u Palestinu, koja je tada bila pod britanskom upravom.

S 25 godina ušao je u politiku zahvaljujući Davidu Ben Gurionu, utemeljitelju Izraela.

Iako se danas na njega gleda kao na velikog zagovaratelja mira, nije uvijek bio pacifist.

Kao laburistički “jastreb”, Peres je 70-tih godina kao ministar obrane podupirao izgradnju prvih židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Bio je premijer kada je izraelsko zrakoplovstvo bombardiralo libanonsko selo Kana i usmrtilo stotinu civila.

Reputaciju mirotvorca donio mu je mirovni sporazum iz Osla 1993. sklopljen s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO), iako se on nikada nije pretvorio u trajni mir za što je podijelio 1994. Nobelovu nagradu za mir.

Peres, koji je u ranim godinama odbacivao bilo kakav kompromis s neprijateljski raspoloženim arapskim zemljama, rekao je da se promijenio nakon 1977. i povijesnog posjeta egipatskog predsjednika Anvara al Sadata Jeruzalemu koji je doveo do postizanja prvog arapsko-izraelskog mirovnog sporazuma.

“Nema alternative miru. Ratovati nema smisla”, rekao je 2013. “Mirovni sporazum je jasan cilj. Židovska država pod imenom Izrael i arapska pod imenom Palestina koje međusobno ne bi ratovale već živjele zajedno u prijateljstvu i suradnji”.

“Nisam se ja promijenio. Mislim da se situacija promijenila. Dok je postojala prijetnja postojanju Izraela bio sam ono što biste vi nazvali jastrebom. Čim sam osjetio da su Arapi otvoreni za pregovore, rekao sam da smo i mi za njih”, kazao je on časopisu Time u veljači ove godine.

U Izraelu njegova aura posljednjeg preživjelog iz generacije izraelskih otaca utemeljitelja i njegova sveprisutnost tijekom desetljeća nametnula ga je kao najistaknutiju ličnost. Njegovi ‘otisci’ su na svim važnijim izraelskim postignućima, a u mirovini je imao svojevrsnu ulogu ‘mudrog djeda nacije’ kojeg se sluša što govori.

U svojoj karijeri dugoj gotovo 70 godina bio je član desetak kabineta: dvaput laburistički premijer, ministar vanjskih poslova, ministar obrane, financija, informiranja, prometa i integracija.

Izrael je zahvaljujući njemu razvio moćnu industriju oružja i aeronautičku industriju. Pedesetih godina zalagao se za vojnu suradnju s Francuskom i smatra se “ocem” izraelskog nuklearnog programa.

Od 2007. do 2014. bio je deveti izraelski predsjednik, i koristio je tu protokolarnu funkciju kako bi promovirao mir, pa se često činio kao jedini protivnik ‘jastrebu’ Netanyahuu. U svojstvu predsjednika države bio je u službenom posjetu Hrvatskoj 2010.

Među palestinskim stanovništvom zapamćen je dvojako. Priznaju mu mirovnu retoriku, ali naglašavaju da je htio da Izrael diktira uvjete mira. Ističu i njegovu ulogu u gradnji židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

U Libanonu mu neće zaboraviti što je u vrijeme njegova premijerskog mandata i dok je vodio resor obrane osamdesetih godina došlo do izraelske okupacije Libanona i brojnih ratnih pohoda protiv Hezbolaha na jugu te zemlje.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.