Sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU-a nakon izjava nekih europskih čelnika blizu je otkazivanja, a veliku ulogu u rušenju TTIP-a imao je i njemački aktivist Thilo Bode

Sjedinjene Američke Države i Europska unija već tri godine pregovaraju o Sporazumu o slobodnoj trgovini (TTIP) i taman kada se činilo da će usprkos otporu europske javnosti pregovori oko ovog kontroverznog sporazuma ući u posljednju fazu, izjave visokih čelnika europskih država pokazale su da je TTIP vjerojatno stvar prošlosti i da od trgovinskog sporazuma neće biti ništa. Njemački vicekancelar, ministar gospodarstva i šef SPD-a Sigmar Gabriel smatra da je on propao, a kritike sporazuma su sve glasnije na obje strane Atlantika. Sigmar Gabriel rekao je kako u 14 rundi pregovora nijedna strana nije pristala na uvjete jednog od zajedničkih poglavlja, od 27 koliko ih se razmatralo. Dodao je kako pregovori o slobodnoj trgovini između Europske unije i SAD-a nisu uspjeli, ali ‘’to još nitko nije priznao’’. Ovom izjavom Gabriel je zapravo pokopao sporazum na kojem je insistirala njegova kancelarka i partnerica u velikoj koaliciji Angela Merkel.

IAKO JE NJEMAČKI VICEKANCELAR bio poprilično jasan, aktivisti koji su se posvetili rušenju TTIP-a nisu tako sigurni da Gabriel govori potpunu istinu. Naime, u Njemačkoj je počela predizborna kampanja i šef SPD-a zna da ovaj sporazum nema pretjeranu podršku kod njemačkih birača i da mu zalaganje protiv TTIP-a može biti dodatna prednost u odnosu na nikad nepopularniju kancelarku Angelu Merkel. Jedan od onih koji upozoravaju na to da pregovori oko TTIP još uvijek nisu propali je i 69-godišnji aktivist Thilo Bode, čovjek za kojeg mnogi njemački i drugi europski mediji pišu da je najzaslužniji za mogući prekid pregovora sporazuma između SAD-a i EU-a. Kada su prije tri godine počeli pregovori o TTIP-u, činilo se da će to biti još jedan u nizu sporazuma Europske unije koji će biti prihvaćen bez većih problema. Sporazum o slobodnoj trgovini između dviju ekonomskih supersila činio se kao najbolje rješenje za suradnju s obiju strana Atlantskog oceana i nije bilo puno onih koji su u tome vidjeli nešto loše. Njemačka i kancelarka Angela Merkel snažno su podržavali sporazum i sredinom 2014. oko 60 posto Nijemaca bilo je za TTIP. No tada je na scenu stupio Bode sa svojom organizacijom Foodwatch koji nizom javnih nastupa u kojima je, za razliku od mnogih drugih aktivista, objašnjavao o lošim stranama regulativnog procesa TTIP-a, a ne o zlu koje donose velike korporacije i lošim stranama kapitalizma. Svojim mirnim nastupima Bode je dao novo lice kampanji koja je često bila neprihvatljiva Nijemcima jer su je predvodili agresivni aktivisti, a njihovi prosvjedi završavali su neredima i obračunima s policijom. U samo nekoliko mjeseci Bode je sve to promijenio i svojim nastupima je zainteresirao njemačku i europsku javnost za problematiku TTIP-a. Europski političari nisu bili spremni na takav otpor i tu razinu komunikacije oko TTIP-a i Bode je polako počeo rušiti najveći sporazum o slobodnoj trgovini u povijesti. Dvije godine nakon što se Bode uključio u borbu protiv TTIP-a, podrška sporazumu pala je na samo 17 posto i to je glavni razlog zbog kojeg je njemački vicekancelar Gabriel javno rekao da je TTIP stvar povijesti. Iduće godine održavaju se parlamentarni izbori i Gabriel se nada da bi mogao srušiti dugogodišnju vladavinu Angele Merkel. Bode nije samo uspio pridobiti veliki dio njemačkih građana, nego su stav o TTIP-u promijenili i sindikati koji su do prije nekoliko mjeseci čvrsto stajali iza sporazuma, a danas su veliki protivnici. Koliko je Bode postao važan faktor u njemačkom društvu, pokazuje i to da se njegova knjiga “Laži slobodne trgovine” posljednjih 16 mjeseci prodala u 70 tisuća primjeraka. Na prosvjedu protiv TTIP-a u Berlinu koji su organizirali Bode i Foodwatch okupilo se više od 150 tisuća ljudi i to su bile najveće političke demonstracije u Njemačkoj od 2003. i prosvjeda protiv rata u Iraku. Dakle, ni prosvjedi protiv migranata koji su trenutačno top tema u Njemačkoj nisu uspjeli okupiti više ljudi i to dovoljno govori o uspjehu kampanje koju vodi Bode.

  • SREDINOM 2014. OKO 60 POSTO Nijemaca bilo je za TTIP. No tada je na scenu stupio Bode sa svojom organizacijom Foodwatch i samo u dvije godine potpora sporazumu u Njemačkoj pala je na samo 17 posto

Kampanja protiv trgovinskog sporazuma SAD-a i EU-a prije nego što je Bode preuzeo glavnu ulogu nije imala velikog odjeka u europskoj javnosti. Na početku pregovora o TTIP-u američki predsjednik Barack Obama rekao je da će on potpuno promijeniti odnose dvaju partnera, a tadašnji šef Europske komisije José Manuel Barroso govorio je o strateškoj važnosti takvog sporazuma. Angela Merkel ubrzo je postala jedan od glavnih pobornika TTIP-a i tvrdila je da će sporazum o slobodnoj trgovini između dviju najvećih svjetskih ekonomija stvoriti tisuću radnih mjesta i nove standarde za globalnu trgovinu. Protivnici TTIP-a u početku su potpuno promašili teme na kojima su pokušali srušiti sporazum. Većina aktivista upozoravala je da će europsko tržište biti preplavljeno hormonski tretiranom govedinom ili piletinom tretiranom klorom. Koliko god takve teme bile senzacionalističke i privlačne jednom dijelu javnosti, stručnjaci su vrlo brzo takve navode odbacili i aktivisti su često izgledali kao skupina neinformiranih ljudi koja želi stvoriti senzaciju oko nečega što ne postoji.

BODE SE ODLUČIO ZA POTPUNO DRUGU TAKTIKU, a tome mu je pomogao i povjerenik Europske komisije za trgovinu Karel de Gucht koji je jednom prilikom odbacio gotovo pola milijuna potpisa njemačkih građana protiv TTIP-a, izjavivši da ne pregovara sa SAD-om u ime tih 500 tisuća Nijemaca, nego u ime 500 milijuna stanovnika Europske unije. “Nakon što sam čuo tu njegovu izjavu, odmah sam shvatio koliko je ovo važna i velika stvar. Shvatio sam da moramo iskoristiti tu bahatost političara koji ignoriraju zabrinutost običnih ljudi”, rekao je Bode u jednom razgovoru za njemačke medije. I dok su drugi govorili o problemu kloriranih pilića, Bode je objašnjavao, prvo njemačkoj, a potom i europskoj javnosti, da će TTIP ugroziti potrošačke sigurnosne standarde koji su u Europi na puno većoj razini nego u SAD-u. Bode tvrdi da bi TTIP, uz to što bi tržište bilo preplavljeno nekvalitetnom robom iz SAD-a, odgodio neophodne promjene u zakonima o zaštiti potrošača. Njemački aktivist također često naglašava da otpor TTIP-u nije otpor međunarodnoj trgovini u cjelini. “Opskrba hranom ne bi bila moguća bez sličnih sporazuma, ali sporazumi poput TTIP-a su nešto potpuno novo u demokratskom svijetu i oni služe samo velikim kompanijama, a ne običnim ljudima.

Uz to, oni i potkopavaju naše demokratske standarde”, tvrdi Bode koji kao primjer navodi dio sporazuma u kojem stoji da investitori i kompanije mogu tužiti države koje uvedu ekološke standarde i standarde za zaštitu javnog zdravlja koji ugrožavaju njihovo poslovanje.

Osim što je uspio uvjeriti i veliki dio njemačke javnosti u štetnost TTIP-a, čini se da je Bode uspio to učiniti i u Francuskoj. U toj je državi Foodwatch otvorio nekoliko ureda prošle godine i u samo nekoliko mjeseci rada i u Francuskoj se počeo mijenjati stav o TTIP-u. François Hollande nekoliko je puta naglasio da, iako ga načelno podržava, oko TTIP-a treba biti vrlo oprezan, a promjenu u francuskom stavu potvrdio je i državni tajnik za vanjsku trgovinu Matthias Fekl. “Nema više političke podrške iz Francuske razgovorima o tom ugovoru između EU-a iSAD-a i Francuska zahtijeva prekid tih pregovora”, izjavio je Fekl te je opravdao taj zahtjev time da pregovori o TTIP-u, koje s europske strane vodi Europska komisija uime 27 država članica, pate zbog neravnoteže u korist američkih stavova. “Amerikanci ne daju ništa ili samo mrvice, to nije način pregovaranja među saveznicima. Potreban je jasan i konačan prekid tih pregovora kako bi se krenulo na dobrim temeljima”, kazao je Fekl.

  • DOK EUROPSKI POLITIČARI odustaju od podrške TTIP-u, Bode se već okrenuo rušenju sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Kanade (CETA) i čini se kako je i tu blizu još jednoj pobjedi

I DOK EUROPSKI POLITIČARI jedan po jedan odustaju od podrške TTIP-u, Bode se već okrenuo rušenju sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Kanade (CETA) i čini se kako je i tu na dobrom putu da još jednom pobijedi europske birokrate. “Ako se CETA prihvati, onda je samo pitanje vremena kada će se prihvatiti i TTIP“, izjavio je nedavno Bode. Sporazum između Kanade i EU-a bio je već gotov i čekala se samo potvrda Europskog parlamenta, ali zbog pritiska aktivista, među kojima je Bode odigrao važnu ulogu, Europska komisija je donijela odluku da se sporazum prvo mora potvrditi u nacionalnim parlamentima svih zemalja članica Europske unije. Osim što to znači da sporazum neće biti prihvaćen barem sljedeće dvije godine, a male su šanse da i bude potvrđen u svim parlamentima, to je važna odluka i za slučaj da jednoga dana TTIP bude završen jer Bode smatra da će i taj sporazum onda morati biti upućen u proceduru svih nacionalnih parlamenta. Očekivati da jedan tako kontroverzni sporazum poput TTIP bude prihvaćen u svih 27 zemalja članica je gotovo nemoguće i baš zato je Europska komisija već počela s kampanjom da se CETA i TTIP, ako ikada bude potpisan, primjenjuju provizorno dok ne budu prihvaćeni u svim parlamentima.

Bode je takvu kampanju nazvao “pljuskom u lice demokraciji”, ali je i priznao da takav potez Komisije i ne mora biti loš jer sada ima argumente da ove sporazume i one koji ih podržavaju proziva za nedemokratičnost i jednu vrstu totalitarizma. Baš je ta nedemokratičnost i samovolja birokrata u Bruxellesu značajan dio razloga zbog kojih se ljudima sve manje sviđa europska politika, a Bode tvrdi da sve to ima veze s osjećajem da ona više nije u stanju suprotstaviti se sve većim zahtjevima velikih korporacija, da im ispunjava želje i pritom zaobilazi parlament i javnost.

Komentiraj

FOTO:Foodwatch.de
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.