Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako mjerodavno ministarstvo radi na smjernicama i novim programima za obrazovanje odraslih, posebno za skupinu hrvatskih građana koji nemaju završenu osnovnu školu, a njih je oko devet posto što, dodala je, nije tako loše u usporedbi s europskom situacijom.

Ali, objasnila je ministrica, ako gledamo demografsku sliku Hrvatske, iseljavanje te cijeli set problema s kojima se suočavamo, treba uzeti u obzir da završetak osnovne škole znači i stjecanje kompetencija za zapošljavanje i samozapošljavanje a tu, ustvrdila je Divjak, nikoga ne smijemo izostaviti.

Ministrica Divjak sudjelovala je u ponedjeljak na dijelu programa završne konferencije nacionalnoga projekta “Implementacija EU Agende za obrazovanje odraslih 2015.-2017.” što se održava u zagrebačkome hotelu Dubrovniku.

Riječ je o projektu koji je u iznosu od oko 212 tisuća kuna financirala Izvršna Agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu Europske komisije, a provodi ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja u razdoblju od 1. studenoga 2015. godine do 31. listopada ove godine.

Glavni cilj projekta je izrada nacrta prijedloga novoga kurikuluma za osnovno obrazovanje odraslih – Nastavnoga plana i programa za osnovno obrazovanje odraslih temeljenoga na ključnim kompetencijama i ishodima koji će polaznike obrazovati za svakodnevne važne životne situacije. Također, cilj je nastaviti dalje raditi na promociji sustava obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj i važnosti cjeloživotnog učenja.

Novi projekt ‘kreće’ već 1. studenoga

Divjak je najavila kako, po završetku ovoga projekta odmah drugi dan, odnosno 1. studenoga ove godine, ‘kreće’ novi projekt koji će, rekla je, proširiti ono što je do sada učinjeno i bit će usredotočen ne samo na jezičnu pismenost, već i na matematičku i digitalnu pismenost kako bi se i ova skupina ljudi mogla uključiti u tržište rada i biti aktivni građani u digitalnome društvu.

Napomenula je kako je u tijeku izrada zakona o obrazovanju odraslih koji će, objasnila je Divjak, omogućiti izradu novih kurikuluma jer postojeći su iz 2003. i treba ih inovirati. Sada se radi na smjernicama, a u sljedećem projektu to će se proširiti ne samo da odrasli završe osnovnu školu nego da rade i na onim kompetencijama koje su potrebne za opće snalaženje u suvremenom društvu.

Što se pak tiče deficitarnih zanimanja, tu će se promjene odnositi na strukovno obrazovanje, standarde zanimanja i praćenje tržišta rada, a razmatra se i uvođenje dualnog obrazovanja po uzoru na neke zemlje poput Austrije i Njemačke ali, ustvrdila je ministrica to mora biti hrvatski model jer njemački i austrijski model podrazumijevaju drukčiji odnos s poslodavcima pa to moramo prilagoditi našim potrebama, a poseban će naglasak biti na centrima kompetencija za strukovno obrazovanje koje će, na neki način, biti i pokretači strukovnoga obrazovanja, a time i obrazovanja odraslih za potrebe koje će iskazati naše gospodarstvo.

Novinare je zanimalo i kako to, ako je osnovno obrazovanje obavezno, da ipak devet posto građana nema završenu osnovnu školu. S tim u vezi, ministrica je podsjetila da je među njima više ljudi starije životne dobi, ali i različite skupine koje su zbog određenih i različitih životnih razloga ostale izvan obrazovnoga sustava, a posebno treba spomenuti i stariju romsku populaciju.

Ipak, istaknula je Divjak, taj postotak je niži od onoga u Europskoj uniji, a time možemo biti općenito zadovoljni, ali ne tako da bismo nekoga izostavili iz sustava, a posebni dio je baš podizanje osnovnih pismenosti – jezične, matematičke i digitalne jer danas gotovo nema zanimanja u kojemu se ne traži digitalna pismenost.

Komentiraj

FOTO:foto HINA/ Denis CERIÆ /dc
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.