Zahvaljujući jačanju potrošnje, industrijske proizvodnje i izvoza, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo poraslo i u drugom tromjesečju ove godine, već treći kvartal zaredom, i to brže nego u prethodnom.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju, a pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pritom svi očekuju rast – između 0,6 i 0,8 posto.

Pokažu li se njihove procjene točne, bilo bi to već treće tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 0,5 posto na godišnjoj razini, što je označilo njegov izlazak iz šestogodišnje recesije.

Porezne promjene potaknule rast potrošnje

Makroekonomisti u anketi navode da se rast gospodarstva, među ostalim, zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo u drugom tromjesečju za otprilike 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

“Očekujemo rast BDP-a, a u prilog tome idu podaci o trgovini na malo za drugi kvartal koji impliciraju pozitivan doprinos rastu BDP-a od oko 1,25 postotnih bodova”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U lipnju je promet u maloprodaji, prema podacima DZS-a, porastao 11. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007. godine.

“To uvelike proizlazi iz snažnije potrošnje turista u predsezoni nego lani i porasta realnog raspoloživog dohotka, uslijed smanjenog poreznog opterećenja dohotka te nižih cijena goriva od oko 6 posto na godišnjoj razini”, navodi se u anketi Hine.

 

  • Pozitivno na gospodarstvo utječe i rast izvoza. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u prvih šest mjeseci izvezla roba u vrijednosti 41,6 milijardi kuna, što je 11,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

 

To se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 4,9 posto, dosegnuvši 68 milijardi kuna.

“Drugo tromjesečje trebalo bi potvrditi jači pozitivan doprinos neto inozemne potražnje rastu BDP-a. Posljedica je to snažnijeg rasta robnog izvoza od uvoza te nastavka solidnog izvoza usluga uslijed povoljnih rezultata u turističkoj predsezoni”, navodi jedan od makroekonomista.

Pozitivno bi na BDP trebalo utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja neprestano raste već pet mjeseci. Od travnja do lipnja proizvodnja je porasla oko 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Moguć rast investicija, pad državne potrošnje

Dio anketiranih makroekonomista očekuju i rast investicija, koje su godinama negativno utjecale na BDP.

“Očekujemo da će investicije imati pozitivan utjecaj na BDP, zahvaljujući privatnim investicijama u opremu i postrojenja, dok građevinska aktivnost stagnira. Važno je istaknuti kako bi ovo bio prvi rast investicija još od trećeg kvartala 2013.”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U ožujku je, prema podacima DZS-a, po prvi puta nakon dvije godine zabilježen rast građevinskih radova, što je nastavljeno i u iduća dva mjeseca, premda po stopama manjim od 1 posto. Stoga su makroekonomisti oprezni po pitanju utjecaja investicija na BDP.

“Očekujemo stagnaciju ili vrlo blagi pad investicija u bruto fiksni kapital, što je uvelike posljedica vrlo niske baze, odnosno dugogodišnjeg razdoblja pada. Osim toga, izgledna su nešto veća ulaganja u opremu, s obzirom na sve stabilniji rast industrijske proizvodnje te solidan rast u uslužnom sektoru”, navodi se u anketi Hine.

Državna bi potrošnja, pak, prema procjenama mogla negativno utjecati na BDP.

“Očekujemo negativan utjecaj državne potrošnje na kretanje BDP-a zbog mjera fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog deficita”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Povećane procjene rasta BDP-a u 2015.

Zahvaljujući pozitivnim kretanjima u prvih šest mjeseci ove godine, većina makroekonomista povećala je procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2015.

U najnovijoj anketi Hine pet makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će ove godine BDP porasti 0,4 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali rast od 0,2 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 0,2 do 0,5 posto.

Kao moguće pozitivne poticaje većina makroekonomista ističe ubrzanje rasta u eurozoni, koja dobiva vjetar u leđa s ekspanzivnom monetarnom politikom Europske središnje banke (ECB) i niskim cijenama nafte. To bi trebalo pozitivno utjecati na hrvatski izvoz.

“Nastavak pozitivnih kretanja očekujemo i u ostatku godine. Pritom bi domaća potrošnja mogla i dalje pozitivno djelovati na BDP-u u kontekstu produljenog pada cijene nafte i odlične turističke sezone. Dodatno, očekujemo kako će izvoz bilježiti pozitivna kretanja, zahvaljujući oporavku potražnje u zemljama eurzone, te tako pozitivno utjecati na kretanja BDP-a”, navodi jedan od makroekonomista.

 

  • Nedavno je i Hrvatska narodna banka (HNB) povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,4 na 0,5 posto.

 

Međunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) također očekuju rast hrvatskog BDP-a u 2015. za 0,5 posto, dok analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) prognoziraju nešto blaži rast, za 0,4 posto.

Europska je komisija, pak, nedavno u proljetnim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2015. s prethodnih 0,2 na 0,3 posto.

Ostvare li se te procjene, 2015. bila bi prva godina rasta gospodarstva nakon šest godina recesije.

Komentiraj

FOTO:Hrvoje Jelavic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.