Referendum o rješavanju kosovskog pitanja “nije bježanje od odgovornosti”, ali ni opcija za rješenje tog problema, ocijenio je u nedjelju Rasim Ljajić, potpredsednik srbijanske vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija.

Ljajić izjašnjavanje građana na referendumu vidi kao način da se građani “slobodno i demokratski izjasne” o rješenju koje će predložiti političari.
“To nije bježanje od odgovornosti”, rekao je Ljajić za Radio-televiziju Srbije (RTS) nakon što je referendum kao mogućnost nedavno najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslije posjeta Kosovu.
Podsjećajući na dosadašnja referendumska izjašnjavanja u Srbiji, RTS navodi kako bi eventualni referendum o Kosovu bio obvezujući ukoliko njegova tema bude promjena ustavne prembule koja Kosovo određuje kao neotuđivi dio suverenog teritorija Republike Srbije.
Stručnjaci ocjenjuju da bi referendum bio obvezujući u slučaju da se namjerava mijenjati ustavna preambula u kojoj se spominje Kosovo.
“Ako bi se donosio zakon o suštinskoj autonomiji za Kosovo i Metohiju, morao bi se raspisati referendum, ne bi li se usvojio takav zakon. Drugo rješenje gdje se mijenja teritorij Srbije, gdje se eventualno nalazi međunarodno-pravni oblik za neku drugu buduću državu Kosovo – moralo bi se potražiti mišljenje građana na referendumu”, kaže za RTS profesor Pravnog fakulteta sveučilišta u Novom Sadu Slobodan Orlović.
Ljajić je za dosadašnja tri referenduma u Srbiji  – 1992. o amandmanima na Ustav, šest godina kasnije – za ili protiv sudjelovanja stranaca u rješavanju pitanja Kosova, te 2006. o novom Ustavu – rekao da su bili “teledirigirani” jer se očekivao odgovor koji je aktualna vlast forsirala građanima kroz predreferendumsku kampanju.
“Ovdje (o Kosovu) i da hoćete fingirati – to je jako teško, imajući u vidu visok stupanj polarizacije koju kosovsko pitanje povlači sa sobom”, ocijenio je Ljajić.
Odluci o referendumu o Kosovu prethodi tzv. unutarnji dijalog na koji je sredinom 2017. poslije preuzimanja dužnosti šefa države, pozvao Aleksandar Vučić, a očekuje se da će izjašnjavanje na različitim razinama političke, društvene javnosti i institucija u Srbiji potrajati do kraja proljeća.

Kosovo je proglasilo neovisnost 17. veljače 2008. Deklaracijom koju je usvojila Skupština Kosova, a prvog dana priznala ga je Kostarika, dan kasnije SAD, Turska, Afganistan, Albanija, Velika Britanija i Francuska. Do danas je neovisnost Kosova priznalo više od 100 članica UN-a i 22 zemlje članice EU-a, a od zemalja u regiji neovisnost ne priznaje samo Bosna i Hercegovina (BiH) zbog prava veta koje u tročlanom Predsjedništvu BiH ima predstavnik Republike Srpske.

Komentiraj