Kardinal Josip Bozanić uputio je u četvrtak božićnu poruku vjernicima u kojoj ih poziva da nastoje svjetlom vjere rasvijetliti tamne kutke života oko sebe, u obitelji, u župnoj zajednici i domovini, te da budu milosrdni jer milosrđe ispunja cijeloga čovjeka.

“Mogućnost za prve korake pruža nam se već sada, o Božiću. Ma koliko skromno, pripravimo kutak u svom domu za molitvu pred Djetetom u jaslicama. Nastojmo svjetlom vjere rasvijetliti tamne kutke života oko sebe, u našoj obitelji, u župnoj zajednici i domovini”, poručuje Bozanić.

Kardinal podsjeća da je 8. prosinca započela Sveta godina Izvanrednoga jubileja milosrđa, na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, te da je tog dana papa Franjo u Rimu na Vatikanskoj bazilici otvorio Vrata milosrđa koja su potom, na treću nedjelju došašća, 13. prosinca, otvorena u prvostolnicama biskupija diljem svijeta, pa tako i u zagrebačkoj katedrali.

“Vrijeme došašća i vrijeme Božića na više nas načina povezuje s vratima. Vrata su znak doma, prepoznavanja, iščekivanja; vrata su slika nadanja, dolaska, sigurnosti; vrata su stvarnost koja obuhvaća: sjećanja i povratke, oslonce u dvojbama sadašnjosti i ciljeve našega hoda usmjerenoga prema budućnosti”, ističe Bozanić.

“Posebno bih volio da ovoga Božića primijetimo Isusa koji dolazi i kuca na vrata našega srca i da tijekom započete Svete godine milosrđa živimo blizinu Boga Oca, koji nam po spasonosnoj prisutnosti Isusa Krista i snagom Duha Svetoga daruje oproštenje i mir. Duhovnu snagu Vrata milosrđa može osjetiti samo onaj koji Isusu širom otvori vrata svoga srca”, navodi kardinal.

Podsjetivši na bulu pape Franje u povodu najave Jubileja, naslovljenu “Lice milosrđa”, Bozanić ističe da je milosrdno lice suprotnost svemu što potiče sukobe i produbljuje patnju, suprotnost odvraćanju lica i okretanju glave, suprotnost nebrizi, ravnodušnosti, skrivanju.

“Milosrđe ispunja cijeloga čovjeka. Ono je sveobuhvatno iskustvo, jer je plod Božje ljubavi. Upravo zbog toga sadrži snagu rađanja, kao najvećega otajstva. Po milosrđu možemo imati iskustvo novoga rođenja, jer se po milosrđu čovjeka vraća u puninu života. Milosrđe je ne samo duhovno osjećanje, ono je i tjelesno iskustvo. Zbog toga su milosrdni ljudi, pred teškim nepravdama i zlostavljanjima, i sami potreseni do dna bića”, kaže Bozanić.

Poručuje da je milosrđe u prošlosti “bilo vezivno tkivo naše civilizacije, a tu snagu, bez ikakve sumnje, ima i danas”. “Zato smo ga pozvani iznova otkrivati u ovoj Svetoj godini te – živeći kao vjernici – ponuditi ga drugima, na dobro cijeloga hrvatskoga društva. Kao što Crkva neprestano upozorava, poteškoće s kojima se suočavamo, a koje su nazvane krizom, sa svojim inačicama u gospodarstvu, politici i kulturi, izrasle su na korijenu krize vrijednosti, etike i morala. Poteškoće se rađaju i postaju većima ondje gdje nedostaje milosrđa, a ondje gdje je ono prisutno naizgled nemoguće postaje stvarnost”.

Naglašava i da “pred velikim pitanjima koja se tiču naše domovine i cijeloga svijeta, osjećamo kolika je važnost vjere, prožete ljubavlju i milosrđem”. “Bez vjere koja izvire iz Boga i njegove ljubavi i koja je usmjerena prema vječnomu, vrijednosti zemaljskoga i ljudskoga u neprestanoj su opasnosti da budu sebično iskorištavane. Bog uvijek zna izvući dobro iz zla, jer Bog želi da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine (usp. 1 Tim 2, 4). Samo vjera i Božje milosrđe spašava čovjeka i ne dopušta da zlo donese konačnu pobjedu”, ističe.

“Bog je po Mariji, Majci milosrđa, došao na svijet. Molimo Presvetu Bogorodicu Mariju da nas ne odbije, nego da svrne svoj pogled na nas i zagovara nas u svim potrebama. S pouzdanjem se preporučujmo pomoći blaženoga Alojzija Stepinca, koji je odraz Lica milosrđa u suvremenoj povijesti hrvatskoga naroda. Neka vas blagoslovi i život vam obasja Lice milosrdnoga Boga”, stoji u Bozanićevoj poruci vjernicima uoči Božića.

Komentiraj

FOTO:Fah
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.