Republikanci kritični prema osebujnom milijarderu Donaldu Trumpu, jedinom preostalom kandidatu njihove stranke za američke predsjedničke izbore, krenuli su u očajničku potragu za trećim čovjekom, dovoljno snažnim da se ispriječi na Trumpovu putu u Bijelu kuću.

Politički operativci obilaze donatore, razgovaraju s potencijalnim kandidatima te razmatraju sve legalne opcije kojima bi savladali teške uvjete za predsjedničke izbore.

“To je ponajprije bitka za budućnost američkih političkih stranaka”, ocjenjuje republikanski strateg Joel Searby.

S kolegama iz skupine Konzervativci protiv Trumpa Searby pokušava pronaći trećeg kandidata za predsjedničke izbore 8. studenoga na kojima će Trump odmjeriti snage s demokratskom kandidatkinjom Hillary Clinton.

Međutim, zapreke za ulazak trećeg kandidata velike su. U Sjedinjenim Državama dosad nijedan nezavisni kandidat nije pobijedio na predsjedničkim izborima, iako su neki od njih uspjeli pomrsiti račune favoritima.

Napori antitrumpovski raspoloženih republikanaca pokazuju da je kralj nekretnina iz New Yorka uspio podijeliti stranku. Tako se nekim republikancima ne sviđa Trumpovo protivljenje slobodnoj trgovini. Drugi se groze uvredljive Trumpove retorike – poziva da se privremeno muslimanima zabrani ulazak u SAD ili uvredama na račun meksičkih useljenika koje naziva silovateljima i trgovcima drogom.

I dok neki republikanci očajnički traži ‘trećega’, drugi drže da bi jedini učinak tog čovjeka bio da preotme dio Trumpovih glasova i tako pomogne pobjedi demokratkinje Clinton. Primjera ima u novijoj povijesti američkih predsjedničkih izbora. Tako je Ralph Nader, kandidat Zelenih na izborima 2000., prozvan kao krivac zbog kojega je kandidat demokrata Al Gore za dlaku izgubio od republikanca Georgea W. Busha.

S druge strane Ross Perot, neovisni kandidat iz 1992., pridonio je pobjedi demokrata Billa Clintona i porazu Busha starijeg, smatraju neki republikanci.

Moguće rješenje, iako rijetko, otvorilo bi se mogućnošću da nijedan kandidat ne prijeđe prag od 270 elektorskih glasova i u tom bi slučaju izbor preuzeo Predstavnički dom u kojemu sada većinu imaju republikanci.

Teška zadaća

Nije nimalo jednostavna zadaća pronaći kandidata takva kalibra da se može suprotstaviti Trumpovoj popularnosti i da se želi natjecati.

Skupina koju vodi Searby obratila se bivšoj državnoj tajnici Condoleezzi Rice te umirovljenom generalu američke mornarice Jamesu Mattisu. Oboje su ponudu odbili.

Kao favorit pojavio se Ben Sasse, republikanski senator iz Nebraske, koji je oštar kritičar Trumpa, ali on sam se ne želi natjecati.

Prošli se tjedan pojavilo ime kandidata iz stranke libertarijanaca. Međutim, Gary Johnson kao libertarijanac zagovara širenje sloboda, primjerice liberalizaciju marihuane, što nije po ukusu konzervativnog dijela republikanaca.

U ožujku je i bivši njujorški gradonačelnik, neovisni Michael Bloomberg, otkrio da je razmišljao o kandidaturi, ali odustao je strahujući da bi time samo pomogao Trumpovoj pobjedi.

“Mogućnost da se pronađe treći kandidat gotovo je ravna nuli”, smatra Julian Zelizer sa sveučilišta Princeton, stručnjak za povijest američkih predsjednika i objašnjava da je “struktura američke politike sustavno onemogućavala uspjeh trećih stranaka”.

Jedna od najvećih zapreka za natjecanje treće stranke je sustav prikupljanja potpore po američkim saveznim državama kako bi se potencijalni kandidat uopće mogao kandidirati. Država Teksas, primjerice, zahtijeva više od 79.000 potpisa glasača koji nisu sudjelovali ni u jednom predizboru. A rok za te potpise u Teksasu istječe u ponedjeljak, dok u državi Sjevernoj Carolini istječe krajem svibnja, a u Illinoisu i Floridi sredinom srpnja.

“Kandidat treće strane pusti je san”, sažima dilemu republikanski strateg Tony Fratto,  oštar protivnik Trumpa te zaključuje “Hillary Clinton će uvjerljivo pobijediti. I rezultat neće biti tijesan”.

Komentiraj

FOTO:EPA/JUSTIN LANE
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.