Europska komisija

Član kabineta europske povjerenice za trgovinu Cecilie Malmström za Nacional govori o svim kontroverzama vezanim uz dogovor o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a i što on može donijeti Hrvatskoj

Početkom prošloga tjedna Predstavništvo Europske komisije i Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj organizirali su konferenciju na temu nazivom “TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?”. Povod za konferenciju bio je nacrt studije učinka TTIP-a (Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i investicije) koji je Europska komisija objavila 13. svibnja, kao i objava Vladine studije o učinku TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo. Nacrt studije Europske komisije pokazuje da će se izvoz iz EU-a u SAD povećati za 27 posto, uz istovremene razne društvene pozitivne učinke s obje strane Atlantika. Studija je ujedno pokazala da će pozitivni učinci TTIP-a pridonijeti rastu BDP-a od 0,5 posto godišnje u zemljama EU-a. Cilj je Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (Transatlantic Trade and Investment Partnership – TTIP) uklanjanje prepreka u trgovini kada se radi o carinama, nepotrebnim propisima, ograničavanju ulaganja i slično, kako bi se olakšala kupovina i prodaja roba i usluga između EU-a i SAD-a. Europska komisija je fokusirana na sadržaj i kvalitetu sporazuma, a ne na datum završetka pregovora sa SAD-om, ističu pregovarači s europske strane, iako se spekuliralo o tome da bi mnogima bilo u interesu potpisati ga dok je predsjednik Barack Obama još na funkciji. Naime, nema garancije da će nasljednik ili nasljednica biti jednako zainteresirani za njegovo ostvarenje. Inače, dogovor o slobodnoj trgovini EU-a i SAD-a o kojem se vode pregovori od 2013., potencijalno je najveći takav regionalni sporazum. No unatoč svim tim studijama i obećanjima, sve više građana diljem EU-a žestoko se buni protiv potpisivanja tog sporazuma, jer smatraju da će koristiti jedino američkoj strani i velikim korporacijama, na štetu zaštite okoliša, radnih prava i europskih vrijednosti. Među tzv. umjerenim skepticima su i hrvatski europarlamentarci iz redova socijaldemokrata i zelenih. Zanimljivo je kako TTIP različito “reklamiraju” s dviju strana Atlantika – u Europi ga predstavljaju kao projekt koji će povećati proizvodnju dobara za 120 milijardi eura i podići standard za 542 eura po kućanstvu, dok su uSAD-u puno jednostavniji i ističu da će taj “deal” omogućiti uklanjanje svih barijera u EU-u za američki izvoz. Na konferenciji su, osim zastupnika u Europskom parlamentu, sudjelovali i predstavnici Europske komisije, Vlade i Sabora RH, civilnog i gospodarskog sektora, kao i Američke gospodarske komore. U ime pregovarača i Europske komisije na panelu je govorio Christian Burgsmüller, član kabineta povjerenice Europske komisije za trgovinu Cecilie Malmström, koji je tom prilikom dao intervju Nacionalu.

NACIONAL: Nakon konferencije pod nazivom “TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?” kako biste najjednostavnije odgovorili na to pitanje?

Konferencija je bila odlična prilika da se hrvatskim građanima pruži točna informacija o ciljevima, stanju pregovora i perspektivama koje donosi TTIP Europi i Hrvatskoj. Mnogi eksperti istaknuli su mogućnosti koje TTIP može otvoriti građanima i poslodavcima diljem Europe. Isto tako, mnoge recentne studije ukazuju na to da će sve ekonomije unutar EU-a rasti, upravo kao rezultat tog novog trgovinskog ugovora. Oko 31 milijun ljudi u Europi, od kojih i mnogi u Hrvatskoj, imaju poslove koji ovise o izvozu izvan Europske unije. S novim trgovinskim sporazumom, nadamo se da ćemo moći stvoriti još više poslovnih mogućnosti za hrvatske kompanije, a kao rezultat toga i više novih radnih mjesta. Osim toga, to je i mogućnost da Europa globalizira svoje standarde. Moderni trgovinski sporazumi su oruđe koje može pomoći proširiti odgovornost prema građanima i potrošačima i izvan Europske unije. Na primjer, cilj našeg trgovinskog sporazuma s Kanadom (CETA) je uključiti vrlo napredne odredbe o održivom razvoju, uključujući i radnička prava, kao i zaštitu okoliša.

NACIONAL: Pregovori traju od 2013., a pregovara se o 25 poglavlja. U kojoj su sada fazi i do kada bi trebali biti završeni?

To je pitanje koje često čujem, kako ovdje, tako i u Bruxellesu, kao i na svojim putovanjima po drugim europskim zemljama. Tijekom otprilike triju godina i 13 rundi pregovora o Transatlantskoj trgovini i investicijskom partnerstvu, u nekim smo područjima daleko dogurali, dok u drugima baš i ne. Kako bismo razjasnili kako stojimo u različitim područjima, mi se danas pozivamo na izvješće Europske unije u kojem je sažeto ono što je do sada postignuto. Najkraće rečeno, u mnogim poglavljima postigli smo dobar napredak. Međutim, moramo isto tako napraviti značajne pomake u određenim područjima ako želimo imati glavne elemente dogovora završene ove godine.

NACIONAL: U mnogim velikim europskim zemljama, a osobito u Njemačkoj, građani su organizirali demonstracije protiv potpisivanja tog sporazuma. Među organizatorima su najčešće zeleni, ali i mnoge nevladine udruge koje smatraju da će njime biti ugrožene mnoge europske vrijednosti koje u SAD-u ne postoje. Kako komentirate takve strahove?

Mi razumijemo da su neki građani zabrinuti, a u demokratskim društvima normalno je izražavati različite poglede o ključnim pitanjima. Europska komisija učinila je proces pregovaranja maksimalno transparentnim, omogućivši on-line pristup svojim pozicijama i tekstovima svim građanima koje to zanima. Redovito sudjelujemo u raspravama sa širokim spektrom zainteresiranih strana, kojima argumentirano dokazujemo da ćemo zaštititi postojeće standarde EU u svim sektorima – uključujući zaštitu okoliša ili javne servise. Trgovinski ugovori EU-a štite sva ta područja. Međutim, želio bih da umjesto razgovora o strahovima i zabrinutosti, govorimo više o mogućnostima. Tijekom povijesti sklapali smo trgovinske sporazume, a na konferenciji u Zagrebu mogli smo čuti i da je u prošlosti Dubrovačka Republika imala istu praksu, koja je donijela dobrobit njenoj ekonomiji i građanima.

NACIONAL: Nisu ni svi u SAD-u oduševljeni potpisivanjem Sporazuma. Koje su njihove fobije?

Sjedinjene Države, naravno, imaju svoj vlastiti skup standarda, prema kojima, na primjer, naši sirevi i proizvodi od nepasteriziranog mlijeka nisu prihvatljivi, iako smo mi u Europi generacijama uživali u tim proizvodima bez ikakvog rizika, osim možda za našu težinu.

NACIONAL: Zdravstvo, okoliš, poljoprivreda, hrana – područja su oko kojih je bilo najviše prijepora. Jesu li već ispregovarana ta područja ili se o njima tek treba raspravljati?

Razgovarali smo o njima, ali uglavnom kako bismo razjasnili naše pozicije. Potpuno je jasno da mi nećemo mijenjati način na koji reguliramo sigurnost hrane, što, na primjer, znači da mi ne mijenjamo ništa u odnosu na GMO hranu. Isto tako, pitanja okoliša, javnog zdravstva ili obrazovanja zaštićena su unutar ovog sporazuma. Ovaj sporazum morao bi kreirati nove prilike, ali u isto vrijeme zaštititi europske vrijednosti. O njima se ne pregovara. Kako bih vam dao konkretan primjer – mi nećemo mijenjati postojeća ograničenja na govedinu tretiranu hormonima. Ali moram spomenuti da nije točno da su europska pravila uvijek stroža od onih u SAD-u, tako da SAD također želi zadržati svoja pravila oko mikrobioloških zagađenja.

  • ‘PITANJA OKOLIŠA, JAVNOG ZDRAVSTVA ili obrazovanja zaštićena su unutar sporazuma, a nije točno ni da su europska pravila uvijek stroža od onih u SAD-u. I Dubrovačka Republika je imala slične sporazume’

NACIONAL: Postoji dojam da su pregovori tajni i netransparentni i da će građani EU-a biti dovedeni pred gotov čin. Protiv takvog načina pregovaranja pobunio se i Europski parlament koji je o tome prošlog ljeta donio rezoluciju. Kako je ta rezolucija utjecala na način pregovaranja?

Kao što sam već rekao, Europska komisija je pregovore učinila transparentnima koliko god je bilo moguće. Osim što smo naše pozicije, zakonodavne tekstove i prijedloge učinili dostupnima on-line, uključili smo u pregovore i niz zainteresiranih skupina, od sindikata do predstavnika grupa potrošača. Naravno, europske vlade, uključujući i hrvatsku, kao i zastupnici u Europskom i hrvatskom parlamentu, imaju potpun i jednostavan pristup pregovorima. Riječ je o golemom timskom naporu, koji bi na kraju trebao rezultirati najboljim mogućim dogovorom za Europu. Kako bismo dorasli 21. stoljeću, pregovori o bilo kojem trgovinskom sporazumu moraju biti maksimalno transparentni, kao i otvoreni za dijalog. Dijalog s civilnim društvom o procjeni nacrta privremenog utjecaja na održivost održat će se 30. svibnja u Bruxellesu. Stoga pozivam sve zainteresirane da se prijave za taj događaj, kako bismo mogli podastrijeti i svoje komentare na izvješće. Što je bolja kvaliteta završne studije, to ćemo bolje moći znanstveno procijeniti utjecaj ovog trgovinskog sporazuma. To, s druge strane, pomaže u usmjeravanju naših pregovarača, ističući rizike, ali i nove mogućnosti.

NACIONAL: Osim u Bruxellesu, postoje “tajne sobe” s dokumentima kojima pristup imaju zastupnici u Europskom i nacionalnim parlamentima, kao i državni dužnosnici. Ima li Hrvatska takvu sobu?

One nisu tajne, ali postoje osigurane lokacije u Bruxellesu i europskim prijestolnicama, jer moramo poštovati i želje naših pregovaračkih partnera. Na tim mjestima možete uglavnom naći dokumente s američkim pozicijama. Europske pozicije ili su objavljene na internetskoj stranici ili ih vaša vlada vrlo dobro zna. Ali morat ćete pitati vaše hrvatske zastupnike oko detalja o takvoj sobi u Hrvatskoj.

NACIONAL: Iako je Ministarstvo vanjskih poslova objavilo dvije neovisne studije utjecaja TTIP-a na Hrvatsku, koje su pokazale da će biti pozitivan, neki hrvatski EU parlamentarci koji pripadaju socijalistima i zelenima prilično su skeptični oko tih procjena. Oni smatraju da bi Hrvatska, koja ne posluje previše sa SAD-om, od toga mogla imati više štete no koristi. Kako to komentirate?

Te studije koje je naručila Europska komisija zaključuju da će TTIP imati pozitivan efekt na sve europske ekonomije, uključujući i hrvatsku. Skeptični pogledi su legitimni, naravno, ali praksa je pokazala da su koristi od takvih trgovinskih ugovora premašile početne procjene o njihovu učinku. Uzmite, na primjer, europski sporazum s Južnom Korejom. Izvoz u Južnu Koreju porastao je za više od 50 posto u prve četiri godine nakon potpisivanja. To je ogroman uspjeh.

NACIONAL: Prema nekim ocjenama, najviše koristi imale bi velike korporacije, dok bi mali i srednji poduzetnici propali?

Od TTIP-a imat će koristi svi segmenti gospodarstva, uključujući mala i srednja poduzeća. Kao što znate, takva poduzeća generiraju najveći dio roba i usluga u EU. Ona zapošljavaju dvije trećine ukupnog broja radnika u privatnom sektoru. Cilj TTIP-a je eliminirati administrativne barijere, kako bi se pojednostavio svakodnevni biznis i dalo im se više prostora za rast. Očekujemo da će smanjenje carina, a u nekim slučajevima uvođenje bescarinske trgovine, kao i eliminacija administrativnih barijera, pomoći najviše upravo malim i srednjim poduzećima. TTIP će biti prvi trgovinski sporazum s poglavljem posvećenim malim tvrtkama, što dokazuje da naši pregovarači misle na mala i srednja poduzeća u svim aspektima Sporazuma.

NACIONAL: Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula uložio je amandman kojim osim slobodnog protoka roba, traži da se Sporazumom uspostavi i slobodan protok ljudi, odnosno da se ukinu vize za sve zemlje članice EU-a. Je li to dio pregovora i ima li šanse da se to postigne?

Režim viza nije dio pregovora o TTIP-u.

NACIONAL: Koji bi sektor u EU-u trebao imati najviše koristi od Sporazuma?

TTIP je sveobuhvatan sporazum i vjerujemo da će od njega imati koristi različiti sektori unutar gospodarstva. Ono što bih ipak posebno spomenuo je tekstilna industrija, koja će sigurno imati koristi od TTIP-a, ne samo zbog znatnog smanjenja carina ili uspostavljanja bescarinske trgovine, nego i zbog bolje suradnje regulatornih tijela obiju strana – i EU-a i SAD-a, koje bi trebale pomoći industriji na njenom putu rasta. Ali isto tako mislimo i na potrošače. U sektorima u kojima će se povećati konkurencija, potrošači će vjerojatno uživati u nižim cijenama i većem izboru proizvoda. To je vrlo važna dobrobit trgovinskih sporazuma.

NACIONAL: Što će biti s kulturnim izuzećem i posebnom politikom koju vodi EU u nastojanju da očuva kulturnu raznolikost i promiče europsku kulturnu baštinu i produkciju kroz svoje medije?

Industrije poput filma, radija ili televizije nisu dio pregovora. Tako da zemlje članice mogu i dalje provoditi mjere za koje procjenjuju da su nužne u očuvanju kulturne baštine i poštovati postojeće kvote za europsku produkciju.

NACIONAL: Za razliku od SAD-a gdje postoje jedan Kongres i jedan Senat i na kraju jedan predsjednik, TTIP treba ratificirati 28 nacionalnih parlamenata. Jeste li optimistični oko toga?

Europska komisija usko surađuje s Europskim parlamentom i stoga da, ja sam optimist i vjerujem da će konačni dogovor predstavljati visokokvalitetan sporazum koji će uzeti u obzir posebne interese svake zemlje članice.

Komentiraj