Iako je od 129 gradonačelnika tek njih desetak mlađe od 40 godina, to je ipak pokazatelj pozitivnog trenda. Uoči skorih parlamentarnih izbora, na kojima će neki od mladih gradskih čelnika biti i na kandidacijskim listama u svojim izbornim jedinicama, Nacional je istražio kako gradonačelnici mlađi od 40 vode svoje gradove

Premda u Hrvatskoj postoji 129 gradova, gradonačelnička mjesta još uvijek su u velikoj većini “rezervirana” za stariju generaciju. Ali ipak je na posljednjim lokalnim izborima na površinu isplivao mladi kadar, i to za hrvatske prilike jako mlad – na gradonačelničkim mjestima postoje ljudi mlađi od 40 godina. Njih je desetak, ali troje od njih – Mišel Jakšić iz Koprivnice, Katarina Ujdur iz Metkovića i Ante Pranić iz Vrgorca – imaju 30, 32 odnosno 29 godina. To je očiti pomak ne samo u razmišljanju političkih stranaka, nego i u načinu rukovođenja gradskim sredinama. Uoči skorih parlamentarnih izbora, na kojima će neki od mladih na čelu gradova biti i na kandidacijskim listama u svojim izbornim jedinicama, Nacional je istražio kako se gradonačelnici mlađi od 40 nose s problemima, koje su projekte pokrenuli te kako su se izborili za neke nove ideje i vizije u svojim gradovima.

NACIONALOVI SUGOVORNICI na čelu su gradova širom Hrvatske, a osim najmlađih s juga Hrvatske i Koprivnice, razgovarali smo s gradonačelnikom Čakovca Stjepanom Kovačem (40), Pregrade Markom Vešligajem (34), Pleternice Antonijom Jozić (38), Supetra Ivanom Marković (37) te Sinja Kristinom Križanac (39). Zanimljivo je da većina Nacionalovih sugovornika dolazi s listi SDP-a i u toj su stranci aktivni uglavnom od srednjoškolskih dana te su polako gradili političku karijeru, a imaju ambiciju za bavljenje politikom i na nacionalnoj razini. S liste HDZ-a jedino je gradonačelnica Pleternice, koja je u toj stranci od 1994., dok su čelni ljudi Metkovića i Vrgorca s liste Mosta, a Kristina Križanac iz Sinja s nezavisne liste.

Sociologinja Anja Gvozdanović, znanstvena suradnica u Centru za omladinska i rodna istraživanja Instituta za društvena istraživanja, kaže da je unatoč malom broju mladih gradonačelnika, prirodno da dolazi do generacijske smjene na vodećim pozicijama u lokalnoj vlasti. S druge strane, kaže, moguće je da se radi o zasićenosti biračkog tijela starim političkim licima koja su opterećena raznim aferama i potrošenom političkom retorikom.

“MLADI LJUDI SU SVAKAKO POTENCIJALNI IZVOR inovacija, svježih ideja i novih praksi u svakoj društvenoj djelatnosti pa tako i u politici. Pripadnost određenoj dobi je privremeno obilježje i stoga nepouzdan temelj za stvaranje grupnog identiteta, što otežava artikulaciju zajedničkih interesa mladih. Međutim, iz generacijske perspektive, njihova prisutnost u izvršnoj lokalnoj vlasti važna je između ostalog i zato što može doprinijeti uspješnijem detektiranju specifičnih problema s kojima se mladi ljudi u određenoj sredini susreću, kao i nalaženje adekvatnih rješenja. Osim toga, ulaskom u političku arenu i osvajanjem važnih političkih funkcija pokazali su da su sposobni uspješno se boriti protiv društveno prihvaćenog i raširenog paternalističkog stava spram mladih koji još uvijek ima snažan utjecaj na političku marginalizaciju ove skupine”, smatra Anja Gvozdanović. Na pitanje hoće li nedostatak iskustva ovi mladi uspješni ljudi nadoknaditi novim idejama ili je u politici iskustvo najvažnije, sociologinja tvrdi kako je za uspješno političko djelovanje sasvim sigurno važna kombinacija i novih ideja i iskustva, ali i niza drugih elemenata, kao što su visoka motivacija, sklonosti dijalogu, usmjerenost ka cilju i želja za učenjem. Osim toga, potenciranje važnosti iskustva nad ostalim obilježjima kvalitetnog političara nerijetko služi kao efikasno sredstvo diskvalifikacije upravo mlađih pretendenata na moć i vlast.

  • ‘PLETERNICA JE JEDINA LOKALNA SAMOUPRAVA koja u vlasništvu ima hidroelektranu. Nismo dizali cijene, nego smo prihod stvorili proizvodnjom i prodajom električne energije’, kaže gradonačelnica

Iako se u posljednje vrijeme na hrvatskoj političkoj sceni vidio uspjeh nezavisnih lista, Anja Gvozdanović ipak smatra da je za izbornu utrku važno imati potporu političke organizacije pa će vjerojatno glavna borba biti upravo između ovih nekoliko trenutno glavnih političkih stranaka.

S obzirom na to da se uoči parlamentarnih izbora koji će se održati 11. rujna govori o obvezi stranaka da na svim listama istaknu 40 posto kandidatkinja, odnosno žena, znakovito je da je gotovo podjednak broj gradonačelnica ispod 40 kao i njihovih muških kolega, dok u starijim generacijama to nije slučaj jer su većina gradonačelnika muškarci.

“ANALIZA LOKALNIH IZBORA 2013. koju je provela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, upozorava na porazne rezultate zastupljenosti žena u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinice lokalne i regionalne vlasti, pa tako gradonačelničku dužnost u 7,9 posto slučajeva obnašaju žene. Zanimljivo, na poziciji zamjenice gradonačelnika/ce nalazi se 25 posto žena, što govori da su za žene još uvijek češće rezervirane hijerarhijski niže pozicije. U svakom slučaju, trebalo bi se sustavno raditi na osnaživanju i poticanju žena na političku participaciju, pri čemu bi političke stranke trebale voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama”, kazala je Anja Gvozdanović.

Iako je broj mladih gradonačelnika – još ih je nekoliko do 45 godina – ohrabrujući s aspekta političke afirmacije mladih koji su profesionalno zainteresirani za bavljenje politikom, ujedno je nedovoljan za optimizam u razvoju demokratske političke kulture.

“ISTRAŽIVANJA MLADIH U HRVATSKOJ u tom smislu pokazuju zabrinjavajuće tendencije, s obzirom na to da 80 posto mladih ne želi sudjelovati u politici jer je smatra nepoštenom, a tri četvrtine od politike zazire jer smatra da se ne bave za ovu populaciju relevantnim problemima. Također, od 1999. do 2013. došlo je do pada prihvaćanja svih ustavnih vrijednosti, kao i povjerenja u rad političkih institucija. Ako se tome priključe nalazi nedavno provedenog GONG-ova istraživanja političke pismenosti hrvatskih maturanata, može se zaključiti da su temelji za razvoj demokratske političke kulture fragmentirani i poljuljani, što je velikim dijelom odgovornost inertne i nezainteresirane obrazovne politike za razvoj demokratskog građanstva”, rekla je sociologinja s Instituta za društvena istraživanja i dodala da je jedino sveobuhvatno istraživanje na temu mladih u lokalnoj vlasti provedeno 2005. pod vodstvom Vlaste Ilišin. Zaključci analize pokazuju da je participacija mladih u lokalnim tijelima vlasti u Hrvatskoj ispodprosječna u kvantitativnom smislu. Mladi čine otprilike petinu populacije i njihova zastupljenost na regionalnoj razini bila je 5,7 posto, a na gradskoj 6,6 posto.

“Istraživanje je pokazalo da se s višom razinom vlasti zastupljenost mladih smanjuje te da su im dostupnija tijela predstavničke naspram izvršne vlasti. Za promociju mladih u lokalnoj politici stranački ogranci i stranački podmladci su prepoznati kao izrazito važni jer se ovisno o volji lokalnih političkih elita i radu mladih članova slažu izborne stranačke liste. Pored toga, za političku afirmaciju mladih kao efikasno rješenje pokazala se primjena internih stranačkih kvota za predstavnike i predstavnice mladih, što je primjerice praksa SDP-a”, zaključila je Anja Gvozdanović.

  • ‘TEMELJI ZA RAZVOJ demokratske političke kulture fragmentirani su i poljuljani, što je odgovornost inertne i nezainteresirane obrazovne politike za razvoj demokratskog građanstva’, kaže Anja Gvozdanović

JEDINA OD NACIONALOVIH SUGOVORNIKA s liste HDZ-a je Antonija Jozić, 38-godišnja gradonačelnica Pleternice, grada od oko 11 tisuća stanovnika, s godišnjim proračunom od svega sedam milijuna kuna koji se popne na oko 25 s novcem iz EU fondova. Ova poduzetnica prva je slavonska gradonačelnica izabrana na neposrednim lokalnim izborima. Na zadnjim izborima 2013. postala je prva žena grada sa 64 posto osvojenih glasova. S tim postotkom ona je ujedno, unatoč trima muškim protukandidatima, postigla i najbolji izborni rezultat za mjesto gradonačelnika u Slavoniji i deveti od 129 gradova u Hrvatskoj. Majka četvero djece aktivnije se politički angažirala nakon 2001., osnutkom Mladeži HDZ-a u Pleternici.

“Vjerujem u uspjeh i pobjedu Hrvatske demokratske zajednice na predstojećim izborima. Natječemo se da bismo pobijedili i znam da HDZ među svojih 209.000 članova ima uistinu vrhunske stručnjake spremne na sve izazove koji stoje pred novom hrvatskom vladom. HDZ puno pažnje posvećuje edukaciji mladog kadra i to čini svaka ozbiljna stranka. Na prethodnim izborima sam bila kandidatkinja HDZ-a za Hrvatski sabor u 5. izbornoj jedinici. Hrvatska demokratska zajednica je stranka koja uvažava svoju bazu, od temeljnih, gradskih do županijskih odbora”, kaže Antonija Jozić koja ima odlične rezultate u vođenju grada u kojem je prije ove funkcije bila zamjenica. Jedan od izazova vezan je, priznaje, za nezaposlenost i iseljavanje s područja, ne samo Pleternice, nego i Slavonije.

“NO JEDNA MALA LOKALNA SAMOUPRAVA ne donosi zakonsku regulativu. Zadaća lokalne samouprave je osigurati preduvjete za razvoj gospodarstva. Jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s trima poduzetničkim potpornim institucijama je i Pleternica s industrijskom zonom, Poduzetničkim centrom d.o.o., tvrtkom u 100-postotnom vlasništvu grada i Poduzetničkim inkubatorom”, kaže gradonačelnica koja je osim toga ostvarila još neke velike projekte. U posljednjih tri godine završen je novi dječji vrtić vrijedan 12 milijuna kuna, zgradu Hrvatske knjižnice i čitaonice vrijednu 12 milijuna kuna, u cestovnu infrastrukturu uloženo je oko 35 milijuna kuna i postavljene su tri solarne elektrane kako bi grad sam proizvodio struju za svoje potrebe.

“Prva i jedina smo lokalna samouprava koja u svom vlasništvu ima hidroelektranu. Nismo željeli dizati komunalne naknade, doprinose, cijenu vrtića, nego smo izvore prihoda stvorili drugdje i to proizvodnjom i prodajom električne energije. Tvrtka koja je u vlasništvu grada prodajom električne energije ostvaruje prihod od 750 do 850 tisuća kuna godišnje, što je jednako trošku koji imamo za javnu rasvjetu grada i svih naselja. Na osnovu toga projekta naš grad je prošle godine proglašen ‘pametnim gradom – gradom budućnosti’, a ta se nagrada prvi put dodjeljivala u Hrvatskoj”, ispričala je gradonačelnica koja s predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem odlično surađuje. Plenkovića poznaje, kaže, već duži niz godina jer su zajedno radili na dvama izborima za Europski parlament, on kao kandidat, a ona kao voditeljica izbornog stožera.

JEDAN OD MLADIH SDP-OVIH KADROVA na mjestu gradonačelnika je Stjepan Kovač koji vodi Čakovec. Ovaj inženjer informatike član je Glavnog odbora SDP-a i primjer je, kaže, da SDP konstantno radi na profiliranju mlađih kadrova.

“Naša alternativa je pokazala i dokazala što može i želi. Bavili su se kadroviranjima, rezovima na štetu građana, jeftinim populizmom i međusobnim svađama oko ‘podjele plijena’. S druge strane, naša vlada u četiri godine mandata stvorila je preduvjete za današnji realni rast, bez velikih rezova i prebacivanja tereta na račun građana. Išlo je to sporo, građani su htjeli brže promjene i to smo platili na prošlim izborima. Ali sad su vidjeli što nudi naša politička konkurencija i siguran sam da će sljedeću vladu formirati SDP“, kazao je Kovač i dodao da je u grad od 28.000 stanovnika i s proračunom od 145 milijuna kuna donio nove i drugačije ideje kako ga razvijati.

“Čakovec postaje prepoznatljiva turistička destinacija, uz mene došli su i drugi novi i mladi ljudi te sam siguran da gradska uprava danas dinamičnije diše. U sljedećem mandatu prioritet mi je u potpunosti završiti obrazovnu infrastrukturu na području grada, treba nam još jedna osnovna škola, novi centar za odgoj i obrazovanje te još jedna školska sportska dvorana. Time će sve škole u gradu raditi u novim ili obnovljenim prostorima, sve će imati jednosmjensku nastavu i cjelodnevni boravak te svu opremu i infrastrukturu za kvalitetno održavanje nastave. Sve zajedno stoji više od 150 milijuna kuna, ali nijedna kuna uložena u obrazovanje nije bačen novac”, rekao je Kovač. On s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem surađuje odlično.

“Zoran ima viziju nacionalne i lokalne politike te razvoja stranke koja daje šansu novim licima. Dok je bio premijer razumijevao je naše potrebe, kako u upravljanju gradom, tako i vezano uz stranačku problematiku, a to se nije promijenilo ni danas. Osobno mi se sviđa što je direktna osoba, što svakome kaže što misli jer ne volim licemjernost i dvoličnost. Slični smo i po tome što nam je obojici stalo do onoga što radimo i da sve radimo sa srcem”, istaknuo je Kovač koji smatra da mladi nisu dovoljno zastupljeni u političkom životu Hrvatske. Kao jedan od razloga nezadovoljstva građana politikom i političarima naveo je zasićenost istim osobama.

  • ‘PRIMJEROM POKAZUJEMO da se i bez stranačke infrastrukture može do rezultata. Most je nešto drugo, to je politička stranka koja se priklonila jakoj političkoj opciji i time izgubila neovisnost’, govori gradonačelnica Sinja

JOŠ JEDAN SDPovac NA ČELU GRADA je i Mišel Jakšić koji vodi Koprivnicu, grad s 30 tisuća stanovnika i proračunom od oko 190 milijuna kuna. Diplomirani ekonomist odmalena je pratio politiku, a nakon 2000., dolaskom Ivice Račana za premijera te nove generacije političara, među kojima je bio i tadašnji gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić, promijenili su se i način života i gospodarske prilike u Hrvatskoj. Država se otvorila svijetu i na tom valu pozitivne energije kao srednjoškolac odlučio se, kaže, uključiti u rad Foruma mladih SDP-a.

“Vjerujem u pobjedu SDP-a i naših partnera iz Narodne koalicije. Građani su imali priliku vidjeti kako izgleda eksperiment HDZ-a i Mosta, kakve smo sve blokade sustava pratili i uvjeren sam da će im to za mjesec i pol dana na prikladan način i honorirati. Tolika količina nesposobnosti u samo pola godine nije se vidjela u našoj zemlji u dvadeset pet godina samostalnosti. Eksperiment nije uspio i nadam se da neće biti ponavljanja tako lošeg gradiva”, smatra Jakšić koji je istaknuo da se politička paradigma mijenja u cijelom svijetu. Ta se nova paradigma najviše vidi u priličnoj pasivizaciji, i to ponajviše mladih. Mladi prema njegovu mišljenju nemaju povjerenja u postojeće političke sustave, vrlo malo vjeruju institucijama i za njih je politika prilično otuđena i daleka.

“TOME SVAKAKO PRIDONOSE I BROJNE POLITIČKE AFERE, ali i sveprisutna ekonomska kriza koja deprimira mlade. I sve dok bude tako, teško je očekivati njihovu značajniju političku participaciju. Vraćanjem vjere u politiku i mladi će se značajnije uključiti i u nju, ali i u izborni proces kao glasači”, rekao je Jakšić koji tvrdi da ima volje i snage te energije raditi za svoj grad. Iako je Koprivnica u top 10 hrvatskih gradova po udobnosti života, Jakšiću je cilj za deset godina dovesti ju u top 5.

“Jedini smo grad takvog standarda i takvog stupnja razvoja koji ima izuzetno slabu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske jer je dosad i obećana brza cesta i drugi kolosijek pruge još uvijek samo slovo na papiru. Osim rekonstrukcije središnjeg gradskog trga, cilj mi je ostvariti bum našeg poduzetničkog inkubatora te omogućiti mladima da im upravo Koprivnica bude najjednostavnije i najbolje mjesto za pokretanje biznisa. Donijeli smo i novi paket mjera poticanja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, doradili model subvencioniranja udžbenika za osnovnoškolce, a intenzivno radimo i na modelu subvencioniranja naših srednjoškolaca”, kazao je Jakšić.

I IVANA MARKOVIĆ, GRADONAČELNICA SUPETRA, najvećeg bračkog mjesta, članica je SDP-a i prva gradonačelnica na tom otoku, a njezinom je pobjedom na izborima SDP u Supetru dobio vlast nakon 20 godina. Njezin rad na gradonačelnikovu mjestu nije ostao nezamijećen i dvije godine nakon izbora, nakon što je riješila blokadu gradskog računa od 11 milijuna kuna, na posljednjim parlamentarnim izborima bila je na listi za Sabor u 10. izbornoj jedinici, a na unutarstranačkim izborima postala je članica Glavnog odbora SDP-a.

“Žao mi je što se nisam i prije učlanila u stranku i bila članica Foruma mladih SDP, međutim život me vodio drugim putem. Volim zajedništvo i zalaganje mladih u stranci. Vrlo je važno da se mnogim mladima omogući sudjelovanje u javnom životu i pri donošenja odluka. Međutim, to što je netko mlad nije garancija i da će posao odraditi kako treba. Prije mene funkciju gradonačelnika obnašao je tada najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj koji nije potvrdio mandat, što znači da građani nisu bili zadovoljni njegovim radom”, rekla je Ivana Marković, inače magistra ekonomije.

Početkom ove godine u Supetar je investirano 25 milijuna kuna u novo privezište, poslovnu zonu, komunalnu infrastrukturu i završetak prve dvorane na Braču. Čelnicu grada od 4100 stanovnika s proračunom od 23 milijuna kuna čeka stabilizacija proračuna te realizacija projekata na koje se čekalo godinama, a za koje je napravljena dokumentacija. To su vrtić, zgrada DVD-a i nastavak izgradnje komunalne infrastrukture.

“CILJ NAM JE DA SUPETAR BUDE VODEĆA turistička destinacija na Braču i jedna od vodećih otočnih destinacija na Jadranu. Ova sezona nam je rekordna i već smo prošle godine dosegnuli prijeratne brojke. Posljednje dvije godine razvijamo se u nautičkom smjeru, što će sigurno doći do izražaja i sljedećih godina jer ćemo imati više od 70 vezova, dok ih u 2013. uopće nismo imali”, rekla je Ivana Marković.

I posljednji SDP-ov gradonačelnik ispod 40 mladi je Marko Vešligaj, čelni čovjek zagorskoga grada Pregrade, s oko 6500 stanovnika i proračunom od 16 milijuna kuna. Vešligaj je diplomirani ekonomist koji je u stranci aktivan od srednjoškolskih dana. Vešligaj smatra da će SDP s partnerima ostvariti najveći broj mandata i doći u priliku formirati novu vladu.

  • ‘GRADSKI PRORAČUN NE SMIJE BITI bankomat zaposlenicima, nego razvojni proračun u korist svih građana’, rekao je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić koji smatra da mladi moraju biti svjesni svoje moći

“U SDP-u mladi su uvijek dobivali svoje mjesto, a posebno se to odnosi na zagorski SDP, a to znam jer sam lokalno i regionalno orijentiran. SDP zasigurno može učiniti više jer smatram da su mladima bliže ideje za koje se mi zalažemo, tolerancija, poštivanje različitosti i promišljanje Hrvatske 21. stoljeća. Uostalom, pokazalo se da je SDP uz nevladini sektor bio jedini koji je branio vrijednosti civilnog društva, u nedavnoj neuspjeloj ‘konzervativnoj revoluciji’ koja nam još uvijek prijeti jer je očito da su neke stranke napravile samo kozmetičke promjene na vrhu, a ideologe nisu promijenile”, smatra Vešligaj.

Kao jedan od aktivnijih gradonačelnika uspio je, kaže, raditi puno transparentnije. Godine 2012. Pregrada je bila drugi najnetransparentniji grad u državi, dok je u istraživanju GONG-a 2014. zauzeo 34. mjesto. Osim s građanima, dobra komunikacija uspostavljena je s civilnim društvom i poduzetnicima, što je rezultiralo i brojnim novim investicijama i pridonijelo smanjivanju nezaposlenosti koje je u zadnje dvije godine s 520 nezaposlenih početkom 2014. pala na 260 nezaposlenih.

“NEDAVNO DONESENI STRATEŠKI PLAN gospodarskog razvoja Pregrade sadržava viziju, strateške i operativne ciljeve i 82 projekta privatnog i javnog sektora vrijednosti 307 milijuna kuna i preduvjet za kandidiranje na fondove EU-a”, navodi Vešligaj. Kao gradonačelnik Pregrade rješava lošu cestovnu infrastrukturu pa je zasad asfaltirano oko sedam kilometara cesta, a još toliko bit će asfaltirano do kraja ljeta. Završena je izgradnja područne škole te dogradnja i energetska obnova zgrade dječjeg vrtića, za što je dio sredstava prikupljen i putem crowdfunding kampanje, prve koju je vodila jedna lokalna jedinica u Hrvatskoj.

Gradonačelnik Pregrade ima ambicije i za rad u politici na nacionalnoj razini. Na izborima za Hrvatski sabor bit će, kaže, na 7. mjestu Narodne koalicije u 3. izbornoj jedinici.

“Moje mjesto na listi i pozicija koja mi po istraživanjima jamči ulazak u Hrvatski sabor, logičan je slijed jer unutar SDP-a obnašam funkciju potpredsjednika županijske organizacije. Na uključivanje mladih u procese odlučivanja ne možemo utjecati samo donošenjem boljih zakona, nego treba mijenjati ukupnu društvenu klimu, mladima se mora omogućiti besplatno školovanje, a nakon toga adekvatno plaćeno radno mjesto i mogućnost za napredovanje, jednom riječju sigurnost i stabilnost. Tada možemo očekivati i njihov veći angažman jer ako toga nema većina će ih planirati odlazak iz Hrvatske, što je nažalost sada slučaj”, rekao je Vešligaj.

U posljednje vrijeme, posebno na jugu Hrvatske, pobjedu na lokalnim izborima uzele su nezavisne liste. U Vrgorcu je tako uz podršku Mosta pobjedu odnio 29-godišnji diplomirani inženjer građevine Ante Pranić. Povratkom sa studija iz Splita u rodni grad shvatio je da je u Vrgorcu vrijeme stalo. Gledao je, kaže, kako mnogi mladi odlaze zbog uvjeta življenja i da mnogi gradovi i općine napreduju, a njegov kraj nazaduje iako ima povoljnije uvjete razvoja.

“U DALMATINSKOJ ZAGORI mladi imaju tri opcije. Otići prvim busom u veću sredinu, ostati uz učlanjenje u vladajuću političku stranku i tako čekati uhljebljenje ili pak boriti se i mijenjati. Ja sam se odlučio za borbu, legalno kroz politiku. Vjerovao sam i nikada se nisam predao pričama o nemogućem, iako je HDZ na vlasti bio od samostalnosti. Podrškom Mosta pokrenuli smo mnoge projekte u Vrgorcu koji su godinama stajali u ladicama HDZ-ovih i SDP-ovih vlada. Ti projekti nisu pokrenuti stranačkim linijama, nego su konačno došli u ruke osoba koje razumiju važnost njihova rješavanja za opstanak ruralnih krajeva Hrvatske. Svi mi nezavisni imamo isti način djelovanja. Nitko ne misli na sebe i svoje političke karijere jer nikome nije stalo do karijere, nego do rješavanja konkretnih problema”, kazao je Pranić koji vjeruje u mlade koji žele reći s ponosom u nekoj europskoj metropoli da dolaze iz Hrvatske. Vjeruje da su baš ti mladi ljudi prepoznali Most kao platformu budućnosti za razliku od stranaka koje još vode bitku s prošlošću.

“Rezultat Mosta ovisi o svima nama, malim običnim ljudima koji samo žele živjeti dostojanstveno od svog rada. Takvih je puno, zato će i rezultat Mosta biti velik, što će biti dovoljno da obuzdamo moguće jednostrano formiranje SDP-ove ili HDZ-ove vlade. Most je napravio procijep u brani koju godinama prema javnosti grade HDZ i SDP“, smatra gradonačelnik Vrgorca, gradića sa 6500 stanovnika i proračunom od 15 milijuna kuna. Pranić kaže da mjesta kalkulaciji nema, kao ni gubljenju vremena. Povodi se inženjerskim pristupom u politici i traži rješenje na sve moguće načine – riječ ‘’nemoguće’’ ne priznaje, a ističe da su mladenačka energija i snalažljivost vrline koje pomažu, za razliku od starijih političara koji uglavnom kalkuliraju i analiziraju pa za svoj neuspjeh traže alibije u svemu i svačemu.

  • ‘MLADI NEMAJU POVJERENJA u političke sustave, vrlo malo vjeruju institucijama i za njih je politika prilično otuđena i daleka. Tome pridonose i političke afere, ali i ekonomska kriza’, navodi gradonačelnik Koprivnice

“Gradski proračun ne smije biti bankomat zaposlenicima, nego razvojni proračun u korist svih građana. Ljudi koji izravno ili neizravno primaju plaće iz gradskog proračuna moraju shvatiti da su tu zbog svih građana. Želim Vrgorac pretvoriti u mali dalmatinski proeuropski grad u kojem se neće gledati boja stranačke iskaznice, nego sposobnost. Imamo realnu viziju otvaranja 50 radnih mjesta do kraja mandata”, naveo je Pranić koji je u svega mjesec dana mandata uspio ishodovati uporabne dozvole mnogih objekata na koje Vrgorac polaže pravo. Riješili su imovinsko-pravne odnose i podigli materijalnu vrijednost imovine grada za nekoliko milijuna kuna.

“Potpisan je i ugovor za formiranje zemljišne knjige poljoprivredno najviše obrađivanog područja Vrgorca. Projekt je bio stopiran pet godina, dok mi nismo došli. Izmijenili smo lokacijske dozvole koje će omogućiti vraćanje u gradski proračun više od dva milijuna kuna za koje se mislilo da su izgubljeni”, rekao je gradonačelnik i otkrio što je njegova mladost donijela gradu. Njegov je pristup jednostavan: ništa se ne ostavlja za sutra. Nema nemogućeg.

“Ako nam je potrebna jedna dozvola, pošaljemo službenog vozača u neki državni ili županijski ured i kažemo mu da doslovno čeka ispred vrata dok mu je ne predaju. Praznog hoda u gradskoj upravi nema. Nema kava i šušura opuštene atmosfere”, rekao je Pranić koji smatra da mladi moraju biti svjesni svoje moći i mladenačke energije. Trebaju vjerovati u sebe. Nema se, govori, što mijenjati na nacionalnoj razini. Treba se mijenjati način razmišljanja u svima nama.

IZ SLIČNE POLITIČKE POZADINE dolazi i 32-godišnja diplomirana ekonomistica Katarina Ujdur koja je na čelnome mjestu Metkovića naslijedila čelnika Mosta Božu Petrova te kao njegova zamjenica obnaša funkciju gradonačelnice toga grada od oko 17 tisuća stanovnika i proračunom od oko 40,5 milijuna kuna.

“Važno je da se Most pojavio na sceni, postavljaju se pitanja koja dosad nisu, a političari, direktori javnih tvrtki i saborski zastupnici pod povećalom su javnosti. Naša Hrvatska, gradovi i općine, javna su dobra, svaki dan izdvajamo za njihov proračun pa imamo pravo na povratnu informaciju o tome tko, što i kako radi. Most će ostvariti bolji rezultat nego na prethodnim izborima. Dokazali smo da nam je prioritet očuvanje nacionalnih interesa, da nam fotelje nisu važne, što su građani prepoznali”, rekla je Katarina Ujdur kojoj je prioritet bio vraćanje dugova. Na čelu grada pokrenula je mnogo projekata, kao što su obnova zemljišne knjige, završetak Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću, obnova kina, izgradnja i sanacija komunalne infrastrukture ili 30 milijuna kuna vrijedne investicije za biljni pročistač i rješavanje kanalizacijske mreže u Metkoviću.

Posljednja Nacionalova sugovornica, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, također je bila na nezavisnoj listi, ali nije bila riječ o Mostu, nego o lista dr. Stipislava Jadrijevića. Do tog trenutka nije bila involvirana u politiku.

“Nisam članica ijedne stranke. Teško je, ali mi unosimo jedno novo lice na političkoj sceni. Nemamo zaštitu velikog sustava, ali naše znanje i želja za promjenama dovoljno su jaki da i u takvim uvjetima polučimo rezultate i pritom ostanemo svoji. Primjer smo da se i bez stranačke infrastrukture mogu postići rezultati. Ponovili smo mandat bez političke stranke. Primjer Mosta je sasvim nešto drugo, oni su politička stranka koja se, da bi ostvarila rezultat, priklonila jakoj političkoj opciji i time izgubila svoju nezavisnost”, govori gradonačelnica Sinja, grada s 25 tisuća stanovnika i proračunom od 51 milijun kuna. Kristina Križanac želi Sinj brendirati u grad cjelogodišnje turističke destinacije kroz projekt “Sinj u sridu”, čime će se potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva, omogućiti održivi razvoj, zapošljavanje i podizanje životnog standarda.

Podizanje životnog standarda želja je svih Nacionalovih sugovornika koji su za svoje gradove učinili dobre stvari. Vidljivo je da iza sebe – uz nekoliko iznimaka – imaju stranačku logistiku bez koje ne bi mogli napraviti toliko toga. Novi način upravljanja, nove ideje koje su donijeli u politiku, brže i učinkovitije komuniciranje s građanima i rješavanje problema bez nepotrebnog odugovlačenja i birokracije pružaju mogućnost razvoja lokalnih sredina iz kojih će kasnije, možda, vodeći ljudi u tim sredinama moći preuzeti upravljanje Hrvatskom.

Komentiraj

FOTO:Miranda Cikotic/PIXSELL
PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture