Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak u Bukureštu da Inicijativa triju mora može pridonijeti važnom cilju smanjivanja razlika u razvoju između zemalja tzv. stare i nove Europe, te je na poslovnom forumu predstavila hrvatske projekte koji mogu doprinijeti tom cilju.

“Inicijativa triju mora želi doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se obrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada, odnosno tzv stare i nove Europe što konkretno znači bolji životni standard za naše građane”, kazala je hrvatska predsjednica novinarima, ponavljajući poruku koju je netom prije toga uputila sudionicima poslovnog foruma koji se prvi puta održava u okviru summita Inicijative tri mora.

Na početku poslovnog foruma uz hrvatsku predsjednicu govorili su i predsjednik zemlje domaćina Rumunjske Klaus Iohannis, Poljske Andrzej Duda, Austrije Alexander van der Bellen te europska povjerenica za regionalni razvoj Corina Cretu.

“Cilj inicijative je da srednja Europa postane kičmom stabilnosti cijele Europske unije”, istaknula je Grabar-Kitarović koja je predstavila hrvatske ključne projekte, njih jedanaest, dogovorenih u okviru ukupno 40 projekata zemalja inicijative.

Radi se o 3 projekta u području energetske infrastrukture, 7 u području prometa i 1 u području digitalizacije, pojasnila je hrvatska predsjednica. Kao ključan projekt s područja energetike izdvojila je LNG terminal, istaknula je važnost uvođenja širokopojasnog interneta u područjima koja nisu komercijalno interesantna, te pojasnila da se sedam projekata u području prometne infrastrukture u načelu tiče povezivanja željeznica i lučkog prometa. Tu je istaknula  Luku Rijeka, s nadogradnjom i povezivanjem  infrastrukture, te važnost rijeke Dunav i luke Vukovar.

Predsjednica je također istaknula da Hrvatska daje snažnu potporu  tzv. Via Carpathia, i potvrdila namjeru da se Hrvatska priključi toj inicijativi.

“Hrvatska se slaže uključiti čitav koridor Via Carpathia u bazičnu TEN-T mrežu i istovremeno predlaže jadranski ogranak do Rijeke,.. U perspektivi dugoročnog razvoja koridora Via Carpathia, Hrvatska predlaže drugo produženje jadranskog ogranka, od Debrecena do Ploča”, pojasnila je.

Rumunjski predsjednik također je rekao da je ideja o inicijativi izrasla upravo iz razlika u razvoju između starih i novih članica Unije, i s ciljem da se te razlike prevladaju, a dobar put je upravo povezivanje na području energetike, prometa i digitalizacije.

I rumunjski i poljski predsjednik istaknuli su važnost snažne potpore koju Sjedinjene Države daju Inicijativi. “Drago mi je da je za SAD Inicijativa tri mora postala način na koji surađuju sa srednjom Europom”, kazao je Duda koji u utorak odlazi u Washington gdje će, kako je rekao, u Bijeloj kući sigurno razgovarati o Inicijativi triju mora.

Hrvatska je predsjednica također pozvala sve kompanije iz zemalja inicijative i partnerske zemlje da na ovom poslovnom forumu, koji se nastavlja i u utorak kada će se održati i summit, uspostave poslovne veze i okupe se oko projekata koji predstavljaju “velike prilike za razvoj naših gospodarstava, te za cijelu Europu”.

Također je najavila da će se u listopadu ove godine u Zagrebu održati forum o digitalizaciji u okviru Inicijative triju mora.

Nakon otvaranja poslovnog foruma potpisana je zajednička izjava o utemeljenju mreže gospodarskih komora zemalja inicijative te pismo namjere o osnivanju fonda inicijative.

Grabar-Kitarović u utorak će sudjelovati na summitu inicijative koja okuplja 12 zemalja, a na njemu će biti i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass, države koja je izrazila interes za priključivanju inicijativi, te američki ministar energetike Rick Perry.

Upravo dolazak europskog i njemačkog predstavnika, istaknula je Grabar-Kitarović, dokaz je da inicijativa raste.

“Inicijativa raste i dobila je potporu ne samo SAD-a i Kine, nego i Europske unije, a Njemačka postaje jedna od država partnera”, kazala je.

Inicijativa triju mora, neformalna je hrvatsko-poljska politička platforma o kojoj je ideja iznesena prvi puta  2015., a predstavlja projekt boljeg povezivanja država Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Platforma je predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah. Bukureštanski skup fokusiran je na konkretnu provedbu projekata.

Države članice Inicijative triju mora su Hrvatska, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija i Austrija.

Komentiraj