Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović u subotu je na okruglom stolu o klimatskim promjenama, prvom javnom događaju na kojem je sudjelovao od kada je preuzeo dužnost, poručio kako Pariški sporazum treba biti poticaj da se čitavo društvo okrene prema održivom razvoju i zelenim tehnologijama, a to je i prilika za rješavanje dijela gospodarsko-socijalnih problema, poput nezaposlenosti i negativnih trendova u gospodarstvu.

Dobrović je rekao kako Pariški sporazum koji je usvojen u prosincu prošle godine utvrđuje obveze smanjenja, odnosno ograničavanja emisija stakleničkih plinova za sve države svijeta i primjenjivat će se od 2020. godine. Ocijenio je kako je riječ “o povijesnoj prekretnici u jačanju globalnog zajedništva i ubrzanju globalne transformacije u društvo s niskom emisijom ugljika i otporno na klimatske promjene”.

“Hrvatska po stanovniku godišnje ima 6,3 tone emisija CO2 – po čemu smo na europskom dnu – Europska unija  ima 9,3 tone, a SAD oko 20 tona, ali je ranjiva na klimatske promjene, kao i sve ostale države svijeta”, istaknuo je Dobrović te dodao kako se Pariškim sporazumom Hrvatska obvezala provoditi mjere u okviru EU obveza.

“S obzirom na to da članice EU svoje obveze provode zajednički, EU je za potrebe Pariškog sporazuma dostavila svoj zajednički cilj kojim se države članice obvezuju smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. zajedno za najmanje 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine”, rekao je.

  • Istaknuo je kako se u svijetu događaju velike promjene čiji je cilj ublažiti posljedice klimatskih promjena i okrenuti se prema održivom i niskougljičnom razvoju, a te promjene uvelike će utjecati i na budućnost Hrvatske koja se u zaštiti okoliša suočava s velikim izazovima.

Ministar Dobrović najavio je da Ministarstvo intenzivno radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprječavanje daljnjih klimatskih promjena, te da je Hrvatska među prvim zemljama u EU koja radi Niskougljičnu strategiju. Ona se izrađuje u suradnji s brojnim znanstveno-istraživačkim institucijama te u skladu s obvezama Pariškog sporazuma koji nam, kako je rekao, treba biti poticaj da se čitavo društvo okrene prema održivom razvoju i zelenim tehnologijama.

Dobrović je objasnio kako Niskougljična strategija treba pomoći hrvatskom gospodarstvu da krene putem stabilnog i održivog rasta. “Omogućit će da Hrvatska gospodarski rast ostvari uz manju potrošnju energije i s više korištenja obnovljivih izvora energije te da postanemo društvo bazirano na zelenim tehnologijama”, poručio je ministar.

Najavio je i izradu Strategije prilagodbe na klimatske promjene koja se planira dovršiti do konca 2017. godine.

“Klima je zajedničko dobro, a sporazum u Parizu doista ide za tim da se cijelom svijetu nametne velika odgovornost koju bi trebali imati pogotovo najveći zagađivači prirode.  Stoga mi vrlo radosno sudjelujemo u ovom projektu i mislimo da Hrvatska može dati svoj doprinos”, poručio je ministar Dobrović. Objasnio je kako Hrvatska ima relativno nisku emisiju stakleničkih plinova, međutim svejedno može doprinijeti ukupnom sniženju jer ima veliki prostor za povećanje održivosti našeg društva kroz energetski i prometni sektor, u poljoprivredi, gospodarenju otpadom i tako dalje.

Na okruglom stolu koji je moderirao tehnički koordinator “Hrvatskog panela za klimatske promjene” ekološki aktivist Vjeran Piršić sudjelovali su, među inima i veleposlanica Republike Francuske u Hrvatskoj Michèle Boccoz, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec. Program okruglog stola bio je: “Koji su rezultati nedavno završene COP 21 konferencije o klimatskim promjenama i koja su očekivanja od Republike Hrvatske u vezi toga?”.

Nazočni na okruglom stolu u punoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva pozdravili su ministra Dobrovića  velikim pljeskom, nakon što ga je pohvalnim riječima predstavioekološki aktivist Vjeran Piršić.

Komentiraj


FOTO:Goran Jakus/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.