Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u četvrtak da će Hrvatska povećati izdavanja za znanost i obrazovanje, ali da to izdvajanje ne treba biti samo iz državnog proračuna, nego i iz gospodarstva, što ovisi i o samoj znanosti.

Hrvatska ulaže u znanost i obrazovanje oko 0,8 posto BDP-a, po čemu je na začelju Europe, u kojoj su neke zemlje prekoračile tri posto BDP-a, rekla je ministrica Divjak na tribini HNS-a i izrazila očekivanja da bi do 2020. razina izdavanja mogla doseći 1,2 posto BDP-a, te da će ono i nakon toga rasti.

Ne znači da će povećanje biti financirano samo iz državnog proračuna, nego da će se povećati udio ulaganja iz gospodarstva, koje je sada vrlo malo, dodala je.

Trebamo stimulirati gospodarstvo da prepozna znanost, promijeniti negativnu percepciju prema kojoj je znanost trošak te pokazati gospodarstvu da će znanost povećati njegovu snagu i sposobnost, naglasila je ministrica.

Na pitanje kada se mogu vidjeti prvi rezultati povezivanja znanosti i gospodarstva, ministrica Divjak je odgovorila da su slovenska iskustva između pet i deset godina.

Rekla je da se u Hrvatskoj već vide pozitivni učinci promjena kroz veće prihode iz Europskih fondova, veće zapošljavanje i poboljšanje percepcije unutar važnih znanstvenih institucija kao što su Europska svemirska agencija i CERN.

Mijenjamo zakone zbog sustava koji je pun komplikacija i administrativnih prepreka

U manje od godinu dana mandata Blaženke Divjak, prema njezinim riječima, Hrvatska je ugovorila 1,37 milijardi kuna s Europskim fondovima, a do kraja godine taj će iznos narasti na tri milijarde kuna. U razdoblju od 30 mjeseci, koji je prethodilo njezinu mandatu, hrvatska znanost ugovorila je ukupno 400 milijuna kuna, napomenula je.

Razlog je u činjenici da moj tim dolazi iz sustava i znamo koje su prepreke u njemu. Došli smo na manje plaće i na lošiju kvalitetu života, s namjerom da mijenjamo stvari i povećamo efikasnost sustava znanosti i visokog obrazovanja, kazala je ministrica.

Divjak je ocijenila i kako je sadašnji sustav pun komplikacija i administrativnih prepreka i da zato mijenjaju Zakon o znanosti i visokom obrazovanju i Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.

Istaknula je da je položaj hrvatskih sveučilišta na međunarodnim ljestvicama tako loš ne samo zbog niskih izdvajanja za znanost. Kad bi se ulaganja i značajno povećala, ne bi došlo do većeg napretka u radu sveučilišta. To će dogoditi tek kad ona promijene način rada, prije svega, kad povećaju efikasnost sveučilišta, ustvrdila je.

Sveučilišta se moraju temeljiti na najvišim vrijednostima, a ne prosječnosti kao sada, kazala je ministrica Divjak.

Zahvalila je HNS-u što je, kako je kazala, omogućio veću vidljivost politike obrazovanja i znanosti te što je omogućio nestranačkom timu ljudi da vodi politiku znanosti i visokog obrazovanja.

Komentiraj