Kuba u nedjelju slavi desetu godišnjicu dolaska na vlast Raula Castra, brata Fidela, oca Kubanske revolucije, i desetljeće razvoja događaja koji su dugo bili nezamislivi na tom komunističkom otoku: gospodarsko otvaranje i približavanje SAD-u, piše AFP.

Točno 31. srpnja 2006., Fidel Castro je zbog zdravstvenog stanja vlast predao svom mlađem bratu Raulu, drugom čovjeku u državi i ministru obrane od 1959. Službeno imenovan predsjednikom 2008., Raul je objavio da će se povući 2018., donijevši odluku o ograničavanju obnašanja vlasti na dva mandata.

Raul Castro, sada 85-godišnjak, diskretan onoliko koliko je njegov brat bio rječit, svoju je zemlju uveo u novu eru, a da pritom nije uzmaknuo na političkom planu. Kubanci sada mogu lakše putovati, izabrati između brojnih privatnih restorana, spajati se na wifi, prodavati i kupovati kuće ili automobile te promatrati kako se na veleposlanstvu SAD-a vije zastava sa zvjezdicama i prugama.

Od kada je 2014. počela obnova prekinutih odnosa, dva ljuta neprijatelja iz Hladnog rata već su konkretizirala neka obećanja te je ponovo uspostavljena direktna poštanska služba, američki hotelijeri i kruzeri vratili su se na Kubu, a uskoro se očekuje i uspostava redovitih zračnih linija.

Kuba i dalje čeka na potpuno ukidanje trgovinskog embarga kojeg je SAD uveo 1962. Predsjednik Barack Obama, koji je u ožujku stigao u povijesni posjet Havani, ublažio je sankcije, no nije uspio uvjeriti Kongres, kojim dominiraju republikanci, da potpuno ukine 54 godine dug embargo. Ipak, paket mjera koje je izdalo ministarstvo financija i trgovine koji je stupio na snagu uključuje, između ostalog, odobrenja za izvoz telekomunikacija, poljoprivredne opreme i opreme za građevinarstvo, a  Amerikancima se dopušta i posjet Kubi te zaključivanje bankovnih odnosa.

Olakšan je i izvoz mobilnih uređaja, softwarea i internet servisa prema Kubi, a američke zrakoplovne kompanije se raduju skorašnjem otvaranju redovnih linija prema karipskom otoku.

Gospodarske promjene i veće slobode u jednostranačkom sustavu  

No Raul Castro ne pokazuje namjeru napustiti jednostranački sustav vlasti ili državno kontrolirano gospodarstvo te ga se kritizira iz istih razloga kao i Fidela. Posebice mu se zamjera jednostranački sustav i progon disidenata. Iako Kuba opovrgava postojanje političkih zatvorenika na otoku, Kubansko povjerenstvo za ljudska prava (CCDH) tvrdi da jezbog “političkih motiva” na Kubi zatvoreno 93 ljudi .

“Usprkos svemu, Raul Castro je pridonio poboljšanju života jednog dijela Kubanaca”, ocjenjuje analitičar Arturo Lopez-Levy, politolog kubanskog podrijetla sa sveučilišta u Teksasu.

“Najkonzervativniji su tražili postupno provođenje reformi, kontroliranje i ograničene mjere reforme gospodarstva, ali je Raul Castro istovremeno pokrenuo i političke promjene”, dodaje Lopez-Levy, navodeći kao primjer dozvolu putovanja, jačanje vjerskih prava i decentralizaciju državnog aparata.

“Kako mu nitko na ljevici ne može prišiti da je zagovornik kapitalizma, Raul je to iskoristio kako bi uveo tržišno orijentirane promjene”, zaključio je analitičar.

Bivajući cijelo desetljeće na kormilu kubanske države, Raul je pokrenuo napore u smjeru moderniziranja Kube, ali je zemlja i dalje čvrsto imuna na američku politiku promjene režima.

Njegov cilj gospodarskog razvoja, smatra Lopez-Levy, i dalje izmiče, ali nakon desetljeća Raula Castra na vlasti Kuba je sigurno bolje pripremljena za međugeneracijsku predaju vodstva 2018.

Na čelo Kuba tada će stati Miguel Diaz-Canel, sadašnji potpredsjednik, rođen 1960.

Komentiraj

FOTO:EPA/OMARA GARCIA MEDEROS
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.