Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko u razgovoru za Hinu uoči odlaska na konferenciju UN-a o migracijama u Marakeš ističe da migracijama treba pristupiti globalno i naglašava da tzv. Marakeški sporazum neće zadirati u suverenitet nacionalnih država.

“Globalnom problemu treba pristupiti globalno. Migracijska pitanja ne možemo rješavati sami. Hrvatska je zemlja koja graniči s najvećim potencijalnim izvorom migracija i potrebno nam je veće rješenje”, istaknula je Željana Zovko (HDZ/EPP).

Ona će na konferenciji o UN-ovu Globalnom kompaktu o migracijama biti u sastavu izaslanstva Europskog parlamenta.

“Ne smije se zaboraviti da Europska unija daje najveću kontribuciju razvojne pomoći Ujedinjenim narodima. U interesu je EU-a da se uspostavi međunarodni okvir kojim ćemo pratiti kako se troše novci i kako UN-ove agencije djeluju na terenima”, napomenula je Zovko i dodala da “problem migracija neće nestati te da je potrebno raditi na zakonskim rješenjima.”

Izradi Globalnog kompakta o migracijama, koji bi trebao biti potvrđen 10. i 11. prosinca, prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016.

SAD je već krajem prošle godine prestao sudjelovati u izradi dokumenta, a kako se približava konferencija u Marakešu, Globalnom kompaktu o migracijama usprotivio se još niz država, među kojima mnoge iz srednje i istočne Europe.

Hrvatska se iz sporazuma nije povukla i u Marakešu će je predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

Premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio kako je hrvatska vlada zaključila da joj ‘marakeški dokument’ ne predstavlja problem jer se ne radi o međunarodnom ugovoru nego o neobvezujućem katalogu mjera i naglasio da svaka država zadržava suvereno pravo oblikovati svoju migracijsku politiku.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Zovko je poručila da se radnici migranti tretiraju na pogrešan način i da se sveobuhvatnim okvirom na globalnoj razini to može promijeniti, a to je uvidjela na primjeru Nepala dok je vodila promatračku misiju EU-a za izbore u toj zemlji.

“U Nepalu na Globalni kompakt o migracijama gledaju kao na povećanje sigurnosti za svoje radnike u Kataru, Maleziji i vjeruju da će im se time povećati prava”, poručila je Zovko.

U ponedjeljak i utorak u Marakešu bit će predstavnici stotinjak zemalja s mandatom da formalno odobre Globalni kompakt o migracijama.

Komentiraj